- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
29. 07. 2025.
06:47 >> 06:47
Prekvalifikovani za poziciju, a plate im manje: Kolika je razlika u zaradi između imigranata u EU i domaćeg stanovništva
Imigranti u Evropi i Sjevernoj Americi u prosjeku godišnje zarađuju 17,9 odsto manje od lokalnog stanovništva, pokazala je studija objavljena u časopisu Nature.
U istraživanju su analizirane plate 13,5 miliona radnika u devet zemalja, uključujući Dansku, Francusku, Njemačku, Holandiju, Norvešku, Španiju i Švedsku, u periodu od 2016. do 2019. godine.
Tri četvrtine ove razlike u platama rezultat je ograničenog pristupa bolje plaćenim poslovima, dok je samo jedna četvrtina razlike pripisana razlikama u platama između migranata i domaćih radnika koji obavljaju isti posao, prenosi Euronews.
U Španiji je razlika u platama iznosila više od 29 odsto, što je najviše među svih sedam evropskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem. Stranci čine 13 odsto radne snage u Španiji i doprinose ekonomskom rastu i povećanju broja stanovnika.
U Norveškoj, Njemačkoj, Francuskoj i Holandiji, imigranti zarađuju između 15 i 20 odsto manje od domaćeg stanovništva.
U Švedskoj – zemlji u kojoj mnogi imigranti rade u javnom sektoru – razlika iznosi svega 7 odsto.
Porijeklo imigranata takođe ima značajan uticaj.
Najveće prosječne razlike u zaradi imaju lica porijeklom iz podsaharske Afrike (26,1 odsto) i sa Bliskog istoka i sjeverne Afrike (23,7 odsto).
Imigranti iz Evrope, Sjeverne Amerike i drugih zapadnih zemalja imali su znatno manju razliku u prihodima u odnosu na domaće radnike – u prosjeku svega 9 odsto.
Međutim, djeca imigranata imala su znatno manji jaz u zaradi – u prosjeku su zarađivala 5,7 odsto manje od radnika čiji su roditelji rođeni u zemlji. Razlike u platama između domaćih radnika i djece imigranata na istim poslovima su ujednačeno vrlo male – manje od 2 odsto u svim analiziranim zemljama.
Kako smanjiti jaz u zaradi?
Prema najnovijim podacima Eurostata iz 2023. godine, čak 39,4 odsto državljana porijeklom van EU bilo je prekvalifikovano za poslove koje obavljaju – što znači da rade poslove ispod nivoa svoje stručne spreme.
Studija McKinsey-a pokazuje da bi poboljšanje socijalne mobilnosti moglo povećati BDP evropskih zemalja za 3 do 9 odsto i istovremeno zatvoriti jaz u vještinama koji se očekuje do 2030. godine – i to bez potrebe za dodatnom obukom ili prekvalifikacijom.
Istraživači studije ističu da se niz mjera može primijeniti kako bi se efikasno smanjila segregacija na tržištu rada, uključujući: kurseve jezika, stručnu obuku, programe pomoći pri traženju posla koji direktno povezuju radnike s poslodavcima, bolji pristup domaćem obrazovanju, i priznavanje stranih kvalifikacija.
Neke zemlje EU već su počele s konkretnim inicijativama.
Njemačka je 2024. godine usvojila Zakon o kvalifikovanoj imigraciji, koji omogućava stranim diplomcima da rade dok čekaju formalno priznavanje svojih diploma.
Francuska je ove godine reformisala svoju dozvolu boravka "Carte Talent", s ciljem da privuče visoko kvalifikovane strane stručnjake, posebno u oblastima s nedostatkom radne snage, poput zdraavstva.
„Ovakve politike omogućavaju da strani radnici daju puni doprinos, a da zemlje ostvare koristi u vidu veće produktivnosti, viših poreskih prihoda i smanjenja nejednakosti“, naveli su autori istraživanja Marta M. Elvira, Ar Ski Hermansen i Endru Pener.
„Pametna imigraciona politika ne završava se na granici – ona tu tek počinje“, ističu.
Коментари0
Остави коментар