Mi.M. [ euronews.rs ]

U Los Anđelesu "rat" dvije Amerike

Nasilni protesti zbog imigracionih racija u Los Anđelesu, praćeni paljenjem vozila, meksičkim zastavama, demoliranim prodavnicama i sukobima s policijom, traju već četiri dana, dok se nemiri šire i na druge američke gradove. Predsjednik Donald Tramp šalje vojsku kako bi stabilizovao situaciju.

Ono što je počelo kao protest migranata i aktivista protiv Službe za imigraciju i carine (ICE), preraslo je u sukob administracije u Vašingtonu sa vlastima Kalifornije – a šire posmatrano, riječ je o sudaru dvije političke kulture i ideologije u SAD: konzervativnog MAGA pokreta i liberalnih pristalica Demokratske partije.

Tramp je na društvenim mrežama demonstrante nazvao nasilnom, pobunjenom ruljom i poručio da će zaustaviti nerede. Takođe je nagovijestio da bi podržao hapšenje guvernera Kalifornije Gavina Njusoma. Njusom je zauzvrat najavio tužbu protiv „autoritarnog“ Trampa zbog mobilizacije Nacionalne garde, tvrdeći da time krši suverenitet Kalifornije zagarantovan Desetim amandmanom Ustava SAD. Zakon na koji se poziva Bijela kuća omogućava angažovanje Nacionalne garde u slučajevima invazije, pobune ili kada predsjednik ne može da sprovodi federalne zakone uobičajenim putem. Do sada je raspoređeno 700 marinaca, dok Tramp pominje brojku od 2.000 gardista.

Taj zakon je dosad primijenjen samo jednom – 1970. godine, kada je predsjednik Ričard Nikson pozvao gardiste da zamijene poštare koji su štrajkovali.

Zatvaranje granice sa Meksikom za ilegalne migrante i kriminalce, kao i njihova deportacija, možda je i glavna okosnica Trampove politike, veoma popularna među njegovim glasačima. Prepreku mu predstavlja tradicionalno demokratska vlast u Kaliforniji, saveznoj državi sa skoro 40 miliona stanovnika, koja se snažno oslanja na hispano-američke birače.

Razmirice između Trampa i Njusoma traju već duže vrijeme, podsjeća Nataša Đulić-Banović, urednica spoljnopolitičke rubrike televizije Euronews Srbija.

„On ima poseban animozitet prema Kaliforniji. Očekivalo se da će tenzije splasnuti kada je Tramp postao predsjednik, ali to se nije desilo. Sve je počelo još tokom velikih požara u Los Anđelesu, kada je Tramp optužio lokalne vlasti da ništa ne rade. Onda je optužio i (bivšeg predsjednika) Bajdena da savezne vlasti nisu reagovale. Sad smo došli do prijetnji hapšenjem. Čak je i Tom Homan, šef službe koja se bavi imigracijom, rekao da trenutno ne postoji opravdan razlog za to“, navodi Đulić-Banović.

Po njenoj procjeni, obojica mogu izvući političku korist iz nereda – s tim što je Trampu cilj eskalacija, što njegova baza voli da vidi.

Kako je Tramp ranije reagovao na nerede – lijeve vs. desne

I tokom svog prvog mandata 2020. godine, Tramp je prijetio da će izvesti Nacionalnu gardu na ulice većih gradova tokom masovnih protesta poslije smrti Afroamerikanca Džordža Flojda. Ti protesti, predvođeni pokretom „Životi crnaca su važni“ (BLM), nazvani su ironično „ljeto ljubavi“, ali su odnijeli najmanje 25 života, prouzrokovali štetu od oko dvije milijarde dolara i doveli do oko 14.000 hapšenja.

Tadašnja politička debata bila je skoro preslikana današnjoj, iako su sadašnji neredi manjih razmjera, dok je Tramp odlučniji u sprovođenju oštrijih mjera. Njegovi protivnici, prije svega kalifornijski zvaničnici i opozicioni političari, smatraju da bi iznošenje vojske na ulice samo pogoršalo situaciju.

U prilog toj tvrdnji navode studiju iz 2022. koju je objavio Forum za istraživanje policijskog rukovodstva, a koja preporučuje izbjegavanje masovnih hapšenja i fokusiranje na uspostavljanje povjerenja i komunikacije sa organizatorima protesta. Zaključak je da kada policija uspostavi kontakt sa organizatorima, protesti češće ostaju mirni.

Kolumnista časopisa Atlantic i poznati Trampov kritičar Dejvid Fram čak tvrdi da Trampu odgovara slika sukoba demonstranata koji nose strane zastave sa američkom vojskom, jer time učvršćuje svoj narativ.

Neredi 6. januara i dvostruki standardi

Suprotno ovome, nakon nereda na Kapitolu 6. januara 2021, Trampovi protivnici tražili su da se na njegove pristalice puca, nazivajući upad u Kongres pokušajem puča, pobunom i terorističkim činom.

Četiri godine kasnije, broj optuženih za razne federalne zločine popeo se na 1.500, od kojih 95% nisu optuženi za nasilje, već za prekršaje poput neovlašćenog ulaska. Tramp ih je sve pomilovao prvog dana novog mandata, nazivajući ih „političkim zatvorenicima“ i „taocima Bajdenove administracije“.

Što se tiče Nacionalne garde, Tramp je ipak izdao naređenje Pentagonu da ih pošalje, suprotno tvrdnjama demokrata – ali je njihovo raspoređivanje kasnilo pet sati, prema transkriptu izjava zvaničnika objavljenom 20. septembra 2024.

Nekoliko dana prije 6. januara, Tramp je, prema svjedočenju načelnika Generalštaba Marka Milija, pozvao visoke zvaničnike Pentagona i zatražio da „urade sve da osiguraju bezbjednost“.

„Duboka država“ i obojene revolucije

Izvještavanje o protestima dodatno produbljuje polarizaciju – Fox News ističe „anarhiju i haos“ izazvane slabom reakcijom lokalnih vlasti, dok CNN upozorava da se Tramp „igra vatrom“ slanjem garde, svaljujući odgovornost na njega.

Neki desno orijentisani komentatori proteste upoređuju sa obojenim revolucijama poput ukrajinskog Majdana iz 2014. godine.

Nalog „DataRepublican“ na mreži X objavio je viralnu analizu prema kojoj iza nereda stoje nevladine organizacije i komunistički agitatori. Navodi se da je glavna NVO Koalicija za ljudska prava imigranata (CHIRLA), dok su transparente štampali iz Partije za socijalizam i oslobođenje (PSLWEB).

Prema dostupnim podacima, 34 miliona od ukupnih 45 miliona dolara prihoda CHIRLA-e dolazi iz grantova američke vlade.

Partija za socijalizam i oslobođenje nije NVO, već politička partija koju autor analize naziva „bukvalno komunističkom“, povezujući je sa Koalicijom ANSWER i socijalističkim milijarderom Nevilom Singamom.

Singam, tehnološki mogul, prema pisanju New York Times-a, finansira mrežu „kineske propagande“ širom svijeta – od Čikaga do Šangaja.

Desni portal Zerohedge podsjeća i na operaciju „Fast & Furious“ iz 2006. godine, tokom koje je američko Ministarstvo pravde pratilo prodaju ilegalnog oružja meksičkim kartelima, što je završilo bez većih hapšenja. Portal spekuliše da je „duboka država“ možda dozvolila da karteli izazovu haos baš tokom protesta protiv ICE-a.

Pominju se i meksički nacionalisti infiltrirani migrantskim rutama, koji sada, zajedno s američkim ljevičarima, protestuju za „istorijsku pravdu“. Tvrdi se da obje grupe osporavaju legitimnost američkog prisvajanja teritorija od Meksika u 19. vijeku, te se zalažu za otvorene granice i „povratak izgubljenog tla“.