M.M. [ Beta ]

nakon sastanka

Bez dogovora kiparskih Grka i Turaka oko novih prelaza na podijeljenom ostrvu

Sastanak lidere kiparskih Grka i kiparskih Turaka završio se danas bez dogovora koji bi doveo do otvaranja novih prelaza između sjevernog i južnog dijela etnički podijeljenog ostrva, između kojih se nalazi tampon zona pod kontrolom Ujedinjenih nacija.

Lider kiparskih Grka i predsjednik međunarodnopriznatog južnog dijela Kipra Nikos Hristodulides i vođa odmetnutog turskog sjevera Ersin Tatar izdali su zajedničko saopštenje kroz koje su pozvali svoje predstavnike da nastave razgovore. Takođe su rekli da će se sastati narednih dana.

Hristodulides i Tatar su u rezidenciji šefa mirovne misije UN za Kipar Kolina Stjuarta skoro dva sata razgovarali o sporazumu kojim bi se omogućilo otvaranja novih punktova za prelazak na određenim tačkama duž 180 kilometara duge tampon zone koja presjeca ostrvo.

Međutim, sastanak je završen bez ikakve najave o otvaranju takvih punktova. Samo su u zajedničkom saopštenju potvrdili da „obojica vjeruju da je otvaranje novih kontrolnih punktova za prelazak od krucijalnog značaja za promovisanje međuljudskih kontakata, jačanje ekonomskih veza i izgradnju povjerenja.“

Čini se da je došlo do nesuglasica u vezi sa lokacijom prelazaka kroz tampon zonu.

Hristodulides je rekao poslije sastanka da je Tatar odbacio jednu od predloženih tačaka za prelaz i da nije bio spreman da se saglasi o paketu od osam inicijativa za izgradnju povjerenja, koje uključuju osnivanje zajedničkog komiteta za pitanja mladih, kao i komisije za istinu i pomirenje.

„Sve zavisi od toga kada će turska strana biti spremna“, rekao je Hristotulides.

Ersin je pak rekao da bi otvaranje novih punktova za prelaz rasteretilo gužve na jedinom prelazu za motorna vozila koji se nalazi u glavnom gradu Nikoziji.

Nastavak razgovora je, po njegovim riječima, planiran za drugu nedjelju februara.

Duž tampon zone postoji osam prelaza između grčkog i turskog dijela ostrva. Prvi su otvoreni 2003. godine.

Ostrvo je podijeljeno po etničkim linijama od 1974. godine, kada se turska vojska iskrcala na sjeverni dio ostrva, do čega je došlo nekoliko dana nakon puča u Nikoziji u kojem su na vlast došli zastupnici ujedinjenja Kipra sa Grčkom.

Sjeverni dio je proglasio nezavisnost, ali njihovu „Tursku republiku Sjeverni Kipar“ ne priznaje niko osim Turske koja tamo drži oko 35.000 vojnika.

Južni dio, međunarodno priznat kao Republika Kipar, član je Evropske unije.