V.N. [ Beta ]

Grčka: Izglasan zakon o uvođenju 13-časovnog radnog vremena

Grčki poslanici izglasali su zakon kojim je uvedena mogućnost 13-časovnog radnog dana u privatnom sektoru, štu su sindikati i ljevica osudili kao "pravi Srednji vijek".

Poslije dva dana debate, većina poslanika, posebno onih iz vladajuće desnice, glasala je za taj zakon koji je predložila konzervativna vlada.

Zakon predviđa da, uz dodatno plaćanje, zaposleni može da radi i do 13 sati dnevno za jednog poslodavca i to ograničen broj dana godišnje.

Jedna od glavnih opozicionih partija, Siriza (ljevica), odbila je da učestvuje u glasanju, osuđujući zakon kao "zakonodavnu nakazu, deregulaciju rada koja napada (...) osnovna prava" radnika, prema riječima Hristosa Janulisa, portparola te poslaničke grupe.

U dva navrata, 1. oktobra i u utorak, Grčka je bila djelimično paralisana generalnim štrajkom u znak protesta protiv te novine.

Privreda Grčke se oporavila od finansijske krize, ali su plate i dalje male.

Mogućnost 13-časovnog radnog vremena je postojala i ranije, ali samo ako zaposleni ima dva ili više poslova i predstavljala je način da se zaposleni zaštite od prekomjernog radnog opterećenja, ali se to sada okreće u svoju suprotnost jer poslodavac može da zahtijeva i 13 sati rada dnevno, a na radniku je da to "dobrovoljno prihvati".

Ministarka rada i socijalnog osiguranja Niki Kerameus je u skupštini ponavljala da će to biti dobrovoljno i da nijedan zaposleni neće biti primoran na to i, braneći novi propis, rekla da "sada dajemo (zaposlenom) mogućnost da obavlja dodatni posao za istog poslodavca, bez putovanja, sa 40% većom platom".

Ona je naglasila da, po njenom mišljenju, "ima radnika koji traže da rade duže", posebno u turizmu, jednom od glavnih pokretača privrede Grčke, gdje ljeti konobari, hotelsko osoblje i kuvari rade duže od propisanih osam sati.

Zakon u Grčkoj je do sada, uz tih osam sati, dopuštao mogućnošću do tri sata prekovremenog rada.

Kritičari osuđuju značajnu deregulaciju tržišta rada koju je pokrenuo premijer Kirijakos Micotakis otkako je došao na vlast 2019. godine.

"Trinaestočasovni radni dan nije pao s neba", rekao je Nikos Andrulakis, lider glavne opozicione stranke PASOK (lijevi centar) i nastavio: "to je najnovija karika u lancu sistematskog ukidanja radničkih prava".

Ali desničarska stranka Nova demokratija (ND) Kirijakosa Micotakisa istakla je nagli pad nezaposlenosti u Grčkoj za šest godina otkako je on došao na vlast sa 18% na 8%.

Lider Sirize Sokratis Famelos smatra da "vlada uspostavlja pravi Srednji vijek".

Uoči glasanja poslanika, ministarka rada je još jednom naglasila da će nova odredba važiti samo do 37 dana godišnje, odnosno oko tri dana mjesečno, i biće na dobrovoljnoj osnovi.

Ranije je osudila "obmanjujuću upotrebu termina '13-časovni radni dan' " jer "sugeriše da bi svi radili 13 sati dnevno".

Zaposleni u privatnom i javnom sektoru dva puta su izašli na ulice da bi osudili "dalje pogoršanje već duboko problematičnog stanja", kako to opisuje najmoćnija sindikalna organizacija, Grčkoj konfederaciji radnika privatnog sektora (GSEE).

Tvrdi se da mnogi zaposleni neće moći da odbiju da rade 13 sati dnevno "s obzirom na neravnotežu snaga poslodavca i zaposlenog i pojačanu nesigurnost na tržištu rada".

Štaviše, kontrole Inspektorata rada su slabe, tvrde protivnici promjene.

Sindikati takođe smatraju da će pravo na obavezni dnevni odmor od 11 sati biti prekršeno, posebno zbog vremena putovanja do radnog mjesta.

U Grčkoj je, po podacima Eurostata, u drugom kvartalu 2025. godine 20,9% zaposlenih starosti od 20 do 64 godine radilo više od 45 sati nedjeljno, a u celoj EU takvih je upola manje, sa 10,8%.

Vlada je već uvela mogućnost šestodnevne, umjesto uobičajene petodnevne radne nedjelje, posebno u slučajevima velike potražnje u sektorima kakav je turizam.