ZJanicic [ Beta ]

2024 bilježi rekorde toplotne

Evropska klimatska agencija vjeruje da će ova godina biti toplija od prošle, rekordne

Ova godina će gotovo izvjesno biti najtoplija ikada do sada, poslije rekordno tople 2023, saopštila je danas Evropska klimatska agencija Kopernikus.

Planeta je ove godine takođe na putu da prvi put bude toplija za više od 1,5 stepeni Celzijusa u poređenju sa predindustrijskim prosjekom.

Direktor Kopernikusa Karlo Buontempo rekao je da podaci jasno pokazuju da planeta ne bi doživjela tako dug niz rekordnih temperatura bez stalnog povećanja gasova staklene bašte u atmosferi koji izazivaju globalno zagrevanje.On je naveo i druge faktore koji doprinose izuzetno toplim godinama poput prošle i ove. Oni uključuju El Ninjo, privremeno zagrijavanje djelova Pacifika koje mijenja vrijeme širom svijeta, kao i vulkanske erupcije koje izbacuju vodenu paru u vazduh i varijacije u energiji sunca.

"Veoma snažan El Ninjo je kratak pogled u ono što će biti normalno za otprilike deceniju", rekao je naučnik iz neprofitne organizacije Berkelei Earth Zeke Hausfather.

Vijesti o vjerovatno drugoj rekordno toploj godini stižu nekoliko dana pred početak Klimatske konferencije UN COP29 u Azerbejdžanu.

Očekuje se da će se razgovori na njoj usredsrediti na to kako da se skupe milijarde dolara kako bi se pomoglo svijetu da pređe na čistu energiju poput vjetra i sunca i izbjegne veće zagrijevanje.

Danas je objavljen i izveštaj Programa UN za životnu sredinu u kojem se poziva na povećanje sredstava za prilagođavanje globalnom zagrijavanju i njegovim posljedicama.U izveštaju se navodi da je 28 milijardi dolara potrošeno širom svijeta na prilagođavanje klimatskim promjenama 2022. godine. Ali, to je još uvek daleko od procjenjenih 187 do 359 milijardi dolara potrebnih svake godine da bi se izborili sa vrućinom, poplavama, sušama i olujama koje su pogoršane klimatskim promjenama.

Buontempo je istakao da prelazak preko praga zagrijavanja od 1,5 stepeni Celzijusa za jednu godinu odudara od cilja usvojenog Pariskim sporazumom iz 2015. Taj cilj je trebalo da pokuša da ograniči zagrijevanje na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predinudstrijski period.

U ovogodišnjem izveštaju Ujedinjenih nacija navodi se da se od sredine 19. vijeka u prosjeku svijet već zagrijao za 1,3 stepena Celzijusa u odnosu na prethodne procjene od 1,1 stepen ili 1,2 stepena.

To je zabrinjavajuće jer UN kažu da ciljevi svjetskih nacija za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte još uvek nijesu ni približno dovoljno ambiciozni da se ispuni cilj od 1,5 stepeni Celzijusa.