A.B. [ Dojče veče ]

STATISTIKA POKAZALA

Drastičan pad broja novorođene djece u Njemačkoj

Iako je donedavno delovalo da će se situacija popraviti, u poslednje tri godine u Nemačkoj je ipak značajno manje novorođene dece. Mnogo govori i činjenica da je na istoku još gore nego na zapadu zemlje.

Godine 2021. majka u Njemačkoj prosječno je imala 1,58 djece, ali prema posljednjim statistikama Instituta za ekonomsko istraživanje (ifo) sad ima samo 1,35.

Isto tako, uočljivo je da je u pokrajinama na istoku Njemačke (bivši DDR) natalitet još manji nego na zapadu Njemačke.

Prema njemačkom zavodu za statistiku, ove godine je do kraja jula rođeno oko 392.000 beba – na gotovo 83,5 miliona stanovnika. To je tri odsto manje nego u istom periodu prošle godine, što znači da se nastavio trend koji je počeo 2022.

Posebno je zanimljivo to što se činilo da se u Njemačkoj stanje popravlja: 2013. je bilo 682.000 beba, 2015. već 737.000, a 2016. je to već bilo negdje oko 800.000.

Još 2021. godine je bilo 795.500 parova roditelja koji su kupovali pelene za bebu, ali onda se trend opet preokrenuo.

Dok je u tim danima bilo i dalje više od devet beba na 1.000 stanovnika, sad ih je samo 8,2 – čak i manje nego prije deset, petnaest godina.

I nije velika mudrost da to i kratkoročno ima ogromne posljedice: svaka deveta kolijevka ostala je prazna i zapravo nepotrebna. Tako će biti i u dječijim vrtićima i u školama. Još veće posljedice su dugoročne: ko će da radi u firmama i ko će da uplaćuje u fond za penzijsko osiguranje?

Nema beba kad ima straha za budućnost

Ifo institut naročito ukazuje na jedan detalj: u saveznim pokrajinama na području nekadašnje Istočne Njemačke natalitet je još značajnije opao nego na zapadu: ukupno, broj novorođenčadi je pao za oko 13 odsto, a na istoku – 17,5 procenata.

Gola statistika tu ne može da ponudi objašnjenje, ali to odgovara notornoj činjenici da prije svega mlade žene sa istoka odlaze na zapad, jer tamo imaju bolje izglede i za karijeru i za život. A žena u plodnom dobu ionako u Njemačkoj ima sve manje.

„Pitanje o djeci koje se ogleda u natalitetu drastično se promenilo u posljednje tri godine“, kaže Joahim Ragnic iz predstavništva instituta ifo u Drezdenu.

„Očigledno je to najprije bila pandemija korone, onda rat u Ukrajini, a onda i manji prihodi porodica. Mnoge mlade parove to je nateralo da odlože svoju želju da imaju djecu.“

Naravno da je odluka o deci privatna stvar i da ekonomisti mogu samo da pretpostavljaju koji su razlozi, ali isto tako je i kod tog pitanja važan odnos troška i koristi: prema njihovim procenama, za porodicu jedno dijete znači trošak od oko 180.000 eura.

Zato je stvar politike da „ili poveća korist ili smanji trošak“ za mališane.

Kako podstaći veći natalitet?

U Nemačkoj se već decenijama lome koplja oko toga šta je pravi put kako bi porodice imale više djece.

Da li je potrebno da bude više institucija za staranje o djeci, više propisa kojima će porodicama biti olakšano da ostvare svoju karijeru i uz mališane, ili se sve svodi na veći dječiji dodatak?

Dojče veče prenosi da već sada postoje procjene državnih organa prema kojima njemačke poreske platiše politika podrške porodicama godišnje košta gotovo 200 milijardi eura.