A.J. [ Hina/Rojters ]

u četiri godine

U Bugarskoj se u nedjelju održavaju sedmi prijevremeni izbori

Bugari će u nedjelju izaći na glasačka mjesta na sedmim prijevremenim izborima u četiri godine, dok se podijeljene političke stranke u zemlji bore za formiranje stabilne koalicije, a glasači postaju sve apatičniji u pogledu ishoda.

Bugarska, najsiromašnija članica Evropske unije i jedna od njenih najkorumpiranijih država, ima problem s rotirajućim vladama otkako su protesti organizovani 2020. protiv korupcije doprinijeli rušenju koalicije koju je predvodila stranka desnog centra GERB, piše Rojters.

Najnovije ankete objavljene u četvrtak ukazuju na to da nema jasnog pobjednika niti očitih opcija za solidnu koaliciju. Očekuje se da će odziv birača, koji se procjenjuje na oko 30 posto, biti najniži od pada komunizma.

Glasanje se završava u 20 sati, a zahvaljujući izlaznim anketama rezultati bi trebalo da budu poznati u otprilike isto vrijeme. Konačni rezultati stižu za nekoliko dana.

Bez neočekivanog političkog partnerstva ili iznenadne pojave snažnog lidera koji bi mogao ujediniti koaliciju, većina analitičara predviđa da će zemlja ponovno glasati početkom sljedeće godine.

„Kriza političkog sistema je duboka“, rekao je Ognjan Minčev, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Sofiji.

Ovakva je disfunkcija zabrinjavajuća za Bugarsku, balkansku zemlju koja graniči s Crnim morem i u kojoj živi 6,4 miliona stanovnika. Njeno pristupanje EU godine 2007. otvorilo je razdoblje optimizma obilježeno porastom životnog standarda i brzim privrednim rastom. Ali, globalna finansijska kriza, pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini smanjili su strana ulaganja.

Sada je ovoj državi preko potrebno razdoblje stabilne vlade da bi se ubrzao dotok sredstava EU-a u njenu prilično slabu infrastrukturu i da bi se pogurala prema uvođenju eura.

Predsjednik Rumen Radev GERB-u je dao mandat za sastavljanje vlade nakon poslednjih izbora u junu na kojima je stranka osvojila najviše glasova i osigurala 68 mjesta u parlamentu s 240 mjesta. Ali, nije uspjela da formira većinsku koaliciju. Mandat je tada ponuđen drugim strankama, ali ni taj potez nije uspio, zbog čega se išlo na organizaciju ponovnih izbora.

Anketa koju je u četvrtak objavila kompanija Alpha Research pokazala je da GERB vodi s 26,5 posto glasova. Reformistička stranka Nastavljamo s promenama (PP) ima 14,9 posto, a ultranacionalistička proruski orijentisana Preporodna stranka ima 14,2 posto.

Podjela u stranci Pokret za prava i slobodu (MRF), koja uglavnom predstavlja veliku bugarsku etničku tursku manjinu i koja je na nedavnim izborima imala solidan birački blok, dodatno otežava stvaranje koalicije, kažu analitičari.

Po podacima Alpha Researcha očekuje se izlaznost između 30 i 32 posto, što je pad s više od 75 posto u devedesetima i s oko 50 posto prije samo tri godine. Mnogi ljudi s kojima je agencija Rojters razgovarala, kazali su da ne planiraju da izađu na izbore i glasaju. Ali, neki upravo izlazak na izbore vide kao jedini izlaz iz političkog ponora.