K. J. [ Beta ]

Poljska stala u 17 sati

Minutom ćutanja odata pošta herojima Varšavskog ustanaka prije 80 godina

Tačno u 17 sati danas su hiljade Poljaka zastali, okupljeni na trgovima ili gdje se ko našao na ulicama, da na zvuk crkvenih zvona i sirena u "satu W" kada je prije 80 godina izbio ustanak protiv njemačkih okupatora, odaju minutom ćutnje poštu herojima i žrtvama koji su izdržali 63 dana dok Varšavski ustanak nije ugušen u krvi, a Varšava skoro sravnjena sa zemljom.

Varšavljani su izašli na trgove, pred Kraljevski zamak gdje su napravili živi simbol ustanika i pjevali ustaničke pjesme iz toga vremena, a nebom nad glavnim gradom proletjela su četiri borbena aviona F16 Jastreb.

Radikalni nacionalisti su, blizu Palate kulture poslije minuta ćutnje bacali petarde, dimne bombe, kućne vatromete i krenuli u tradicionalni pohod gradom, dok se na Narodnom stadionu gdje hiljade iščekuju prvi koncert američke pjevačice Tejlor Svift, na ekranima na zvuk zvona i sirena pojavila poljska zastava, a publika ustala da ćutnjom oda poštu.

Tokom cijelog dana kompletni državni vrh, predstavnici Varšave, poljski ratni veterani polažu vijence i pale svijeće pred spomenicima vezanim za ustanak koji vojno jeste zabilježen kao jedan od velikih poraza, ali istovremeno Poljaci se njime ponose kao dokazom nesalomive volje i čežnje za slobodom i po strašnu cijenu.

Poljska još od početka ove sedmice obilježava 80. godišnjicu izbijanja tog najvećeg oružanog ustanka u nekom od gradova okupirane Evrope u Drugom svjetskom ratu, a juče i danas su godišnjicu obilježili zajedno i predsjednik Njemačke Frank Valter Štajnmajer i Poljske Andžej Duda.

"Bilo kakva riječ čini se slaba da se imenuje to zvjerstvo. Zato želim da kažem samo jedno, iz dubine srca i sasvim ozbiljno: danas i upravo tu molim za oproštaj", kazao je u srijedu poslije mise pred Spomenikom varšavskih ustanika njemački predsjednik Frank Valter Štajnmajer.

Predsjednici Poljske i Njemačke zajedno su položili danas vijenac u kvartu Vola, gdje se odigrao najveći masakr Varšavljana tokom ustanka.

"Na ovom skromnom mjestu koje je, međutim, uklesano u pamćenje našeg naroda predsjednik Njemačke, sin naroda počinilaca tih strašnih zločina polaže vijenac, pognute glave i kleči pred krstom koji podsjeća na te žrtve i na te pobijene. Pošta koju odaje Frank Valter Štajnmajer ima simbolični značaj", kazao je danas poljski predsjednik.

Gradonačelnik Varšave Rafal Tšaskovski ocijenio je sinoćnji i današnji gest njemačkog predsjednika, ali je poručio da jedini ko ima pravo da oprosti jesu sami ustanici.

Lider poljske opozicije, nacionalno-konzervativne stranke Pravo i Pravda Jaroslav Kačinjski upozorio je da su njemačkog predsjednika dočekale i grupice skandirajući "reparacije".

"To nije pitanje novca, radi se o pravdi da Poljsku ne tretiraju drugačije nego druge zemlje. Treba pitati šta je to u njemačkoj kulturi što dozvoljava običnim ljudima da vrše masakre i da li je to zaista ostalo odbačeno. Reparacije su i dalje aktualne a posjeta Franka Valtera Štajnmajera Poljskoj je preuranjena", kazao je danas u Varšavi Kačinjski.

Varšavski ustanak diglo je oko 40.000 do 50.000 boraca pokreta otpora, iako poljska antifašistička Zemaljska armija nije imala oružje za sve njih, a na vijest o izbijanju Varšavskog ustanka Hajnrih Himler izdao je naređenje da se ne uzimaju zarobljenici te da se Varšava sravni sa zemljom i na taj način posluži kao zastrašujući primjer za cijelu Evropu.

U borbama u koje su se uključivali masovno i civili, poginulo je 18.000 ustanika, 25.000 je ranjeno a najviše su stradali Varšavljani civili kojih je poginulo 180.000 hiljada.

Kada su ustanici 2. oktobra 1944. kapitulirali oko 550.000 Varšavljana istjerano je iz grada a Hitlerovi nacisti obistinili su Himlerovu prijetnju i zaista sravnili sa zemljom veliki dio poljske prijestonice.

Varšavski ustanak od 1. avgusta do 2. oktobra 1944. godine ostao je zabilježen kao poraz, izmežu ostalog i zbog pogrešne procjene komandanata pokreta otpora i poljske ilegalne Zemaljske armije da će ustanicima u pomoć priteći Crvena armija, koja se vec bližila Varšavi, kao i pretpostavka da će okupacione vlasti kapitulirati i predati Varšavu Poljacima.