Berni Sanders [ Peščanik.net ]

STAV

Trenutak odluke, nije vrijeme za očajavanje ili cinizam

Godine 1776. stanovnici britanske kolonije u Americi stavili su živote na kocku da bi se izborili za nezavisnost od engleskog kralja. Stvarajući novu državu napisali su najbolji demokratski ustav. To je prelomni trenutak u američkoj istoriji.

Piše: Berni Sanders

Godine 1861. u Sjedinjenim Državama je izbio građanski rat u kome je poginulo više od 600.000 Amerikanaca. Ropstvo je ukinuto, ali u dolazećim decenijama rasističke snage su ponovno preuzele vlast i uspostavile aparthejd na teritoriji nekadašnje Konfederacije. To je prelomni trenutak u američkoj istoriji.

Godine 1929. Vol strit se srušio. Sjedinjene Države i veći dio svijeta prošli su kroz Veliku depresiju. Nezaposlenost je porasla na 25 procenata i milioni Amerikanaca su pali u bijedu. Franklin Delano Rusevelt je 1932. godine izabran za predsjednika i uloga federalnih vlasti u rješavanju problema radnih ljudi potpuno je izmijenjena. To je prelomni trenutak u američkoj istoriji.

Godine 1941. Japan je napao Perl Harbor. Nepripremljene Sjedinjene Države su morale da sprovedu mobilizaciju i uđu u svjetski rat na dva fronta: protiv Hitlera u Evropi i protiv Japana u Aziji. Bio je to rat za budućnost demokratije i protiv varvarstva. To je prelomni trenutak u američkoj istoriji.

Danas, 2024. godine, ponovo se nalazimo pred prelomnim istorijskim trenutkom. Krize s kojima se suočavamo su ogromne. Posljedice u slučaju neuspjeha nezamislive.

Dok sve brže napredujemo ka oligarhiji, klasa milijardera stiče ogroman uticaj na ekonomski i politički život naše zemlje. Dok bogati postaju sve bogatiji, 60 odsto Amerikanaca živi od čeka do čeka, a stvarna zarada prosječnog američkog radnika zapravo je opala u poslednjih 50 godina, kada se uračuna inflacija. Nikada u istoriji jedan procenat najbogatijih nije bio toliko bogat niti uživao toliku moć.

Naš politički sistem je korumpiran. Zahvaljujući katastrofalnoj odluci Vrhovnog suda u slučaju Citizens United, milijarderi i njihovi lobisti mogu da ulažu stotine miliona dolara da bi izdejstvovali pobjedu ili poraz određenih kandidata. Zahvaljujući tome, u više od 90 odsto izbora za Predstavnički dom i više od 80 odsto izbora za Senat pobjeđuje onaj kandidat koji je potrošio najviše novca.

Naš životni vijek i natalitet su u padu. Uprkos ogromnim troškovima po glavi stanovnika za naš neefikasni zdravstveni sistem, prosječni Amerikanac danas živi 77,5 godina – 18 mjeseci kraće nego 2019. – što je najkraći životni vijek među bogatim državama svijeta. Takođe, ukupan broj rođenih beba prošle godine pao je na 3,59 miliona, što je najniža stopa u istoriji.

Klimatska kriza prijeti opstanku planete. Poslednjih deset godina bile su deset najtoplijih godina koje se pamte. Godina 2023. ubjedljivo je najtoplija godina u istoriji, a očekuje se da će 2024. biti još toplija. Ako značajno ne smanjimo emisije ugljenika, čeka nas sve više suša, poplava, šumskih požara, više ekstremnih vremenskih nepogoda, više masovnih migracija i više stradalih usljed posledica klimatske krize.

Vještačka inteligencija i robotika radikalno mijenjaju naše društvo, izazivajući velike strepnje kod radnika. Većina poslova koji danas postoje vjerovatno neće postojati za 15 godina. Hoće li skok produktivnosti koji će donijeti vještačka inteligencija donijeti još više bogatstva korporacijama koje će otpustiti većinu zaposlenih ili će i radnici imati neke koristi od toga? Od odgovora na ovo pitanje zavisi dobrobit desetina miliona ljudi.

Osnovna ljudska prava za koja su se žene izborile izložena su žestokim napadima. Od katastrofalne odluke Vrhovnog suda kojom je poništena odluka u slučaju Roe v Wade, 14 država je uvelo gotovo potpunu zabranu abortusa, neke čak i bez izuzetaka za žrtve silovanja ili incesta. Hoće li se rat protiv žena nastaviti? Hoće li žene ponovno postati građani drugog reda?

Sjedinjene Države troše gotovo 1 trilion dolara godišnje na vojsku, više nego sljedećih 10 zemalja zajedno. To je više od svih federalnih izdvajanja za hranu, stanovanje i obrazovanje. Desetinama milijardi tih dolara sada se podržava užasni rat u Gazi koji vodi ekstremno desničarska izraelska vlada.

Eto. Tu se nalazimo, i slika nije nimalo lijepa. Ljudi gube nadu. Iscrpljeni su. Zabrinuti za budućnost koja čeka njihovu djecu i unuke.

Nalazimo se usred još jednog prelomnog trenutka u američkoj istoriji. Kako ćemo odgovoriti?

Prije svega, ne možemo okretati glavu od bolne i složene stvarnosti koja nas okružuje i gurati glavu u pesak. Ne možemo prestati da čitamo vijesti ili jednostavno isključiti TV. Svijet je takav kakav je. U neredu. A situacija se sigurno neće popraviti ako ne obavimo težak posao koji nas čeka.

Drugo, moramo se aktivno uključiti u izbore 2024 – najznačajnije izbore u našim životima.

Da. Znam. Bajden nije popularan i mnogi progresivci, uključujući i mene, ne prihvataju njegovu politiku u vezi s Izraelom i katastrofalnim ratom u Gazi.

Ali, recimo to jasno. Bajdenov protivkandidat na ovim izborima nije Bog. Protivkandidat je Donald Tramp, najopasniji predsjednik u američkoj istoriji, čiji će drugi mandat biti mnogo pogubniji od prvog ako bude ponovo izabran. Čak i kada je najgori, Bajden je hiljadu puta bolji od Trampa.

Jeste li zabrinuti zbog ekstremne dohodovne i imovinske nejednakosti, zbog propadanja srednje klase? Tramp će milijarderima dati velike poreske olakšice, a dok je bio predsjednik na visoke dužnosti je postavljao službenike izrazito antisindikalne orjentacije. Biden je, s druge strane, prvi predsjednik koji se ikada pridružio demonstracijama u znak podrške radnicima UAW u štrajku. Doprinio je otvaranju miliona pristojno plaćenih poslova obnavljajući infrastrukturu koja se raspada i ulažući u proizvodnju. Bajden je takođe oprostio dugove milionima mladih ljudi koji imaju finansijske teškoće.

Jeste li zabrinuti zbog prava žena da donose odluke o sopstvenom tijelu? Tramp se hvali da je imenovao troje sudija Vrhovnog suda koji su pomogli da se poništiti odluka u slučaju Roe v Wade. Biden čvrsto zastupa pravo na izbor.

Jeste li zabrinuti zbog klimatske krize? Donald Tramp tvrdi da su klimatske promjene „prevara“. Trampova pobjeda će čitavom svijetu poručiti da može nastaviti da koristi fosilna goriva, a planeta koju ostavljamo djeci i budućim generacijama biće sve manje pogodna za život. Bajden, s druge strane, ulaže više novca u održivu energiju i energetsku efikasnost nego bilo koji predsjednik u istoriji.

Ako vam se ne dopada Bajdenov stav prema Izraelu i ratu u Gazi, ne zaboravite da je Tramp u tom pogledu mnogo gori. Bajden je bar zabranio da se neke od velikih bombi šalju u Izrael i kritikovao je Netenjahu. Tramp i njegove republikanske kolege odreda podržavaju masovno ubijanje palestinskog naroda.

O da. Tu je još jedna sitnica. To je opstanak naše demokratije. Bajden je tradicionalni američki političar koji vjeruje u demokratiju, slobodne izbore i pravo na neslaganje. Tramp u to ne vjeruje. On i njegove pristalice proveli su poslednje četiri godine potkopavajući vjeru u vladavinu prava i naš demokratski oblik upravljanja. Taump razmišlja o amnestiji za više od 800 svojih pristalica koji su napali Kapitol u pobuni 6. januara. A njegovi savjetnici smišljaju kako da iskoriste Zakon o pobuni za angažovanje vojske protiv građanskih demonstracija.

Jasno je da naš posao nije samo da samo ponovo izaberemo Bajdena. Moramo učiniti mnogo više od toga. Moramo odbraniti progresivce koje smo izabrali u Predstavnički dom, od kojih su mnogi na udaru protivnika koje finansiraju Aipac i druge lobističke grupe. Moramo izabrati još jakih progresivnih kandidata koji se nalaze na glasačkim listićima za Predstavnički dom, federalne i lokalne vlasti.

Moramo raditi u koaliciji sa svima koji shvataju da se mora učiniti sve što je potrebno da porazimo Donalda Trampa i njegovu ekstremno desničarsku Republikansku stranku, ne samo zato što je on „veće zlo“, već zato što se na ovim izborima brani ništa manje od budućnosti naše demokratije.

Takođe, moramo zahtijevati da Bajden i demokrati zasnuju kampanju na istinski progresivnoj agendi usmjerenoj na potrebe radničkih porodica naše zemlje.

Da. Zdravstvena zaštita je ljudsko pravo.

Da. Milijarderi moraju početi da plaćaju svoj dio poreza.

Da. Minimalna nadnica se mora podići do iznosa od kog se može živjeti i radnicima se mora olakšati sindikalno organizovanje.

Da. Moramo se ozbiljno posvetiti stambenoj krizi koja je vidljiva u gotovo svakoj državi u zemlji.

Da. Moramo poboljšati javno obrazovanje i učiniti visoko obrazovanje dostupnim svima bez obzira na primanja.

Da zaključimo: moramo skupiti hrabrosti da se sukobimo i porazimo moćnu i pohlepnu vladajuću klasu i izgradimo državnu upravu koja radi u interesu svih, a ne samo za nekolicinu. Put pred nama nije lak. Ali ovo nije trenutak za očajavanje ili cinizam.

U ovom prelomnom trenutku moramo učiniti ono što su Amerikanci uvijek činili kada su promjene bile potrebne: moramo se ujediniti, organizovati i boriti za zemlju kakva znamo da možemo biti.

(Autor je američki senator i nekadašnji predsjednički kandidat) 

Originalan izvor: Gardijan

Objavio Peščanik- prevod Đorđe Tomić