Boris Lukačević [ TVCG / MERIDIJANI ]

POVEZUJE VAS SA PLANETOM

Globus preživio i navigaciju i doba interneta

Londonski proizvođač globusa Piter Belerbi smatra da je ljudska čežnja da ‘pronađemo svoje mjesto u kosmosu’ pomogla globusima da prežive svoju prvobitnu namjenu – navigaciju, ali i doba interneta. Kaže da je to jedan od razloga zašto se 2008. godine zadužio praveći globus za očev 80. rođendan. Iz tog iskustva se rodila kompanija i 16 godina kasnije, Piter okuplja tim od dvadesetak umjetnika i kartografa.

’’Google Earth’ je nevjerovatan. Prosto ne znam kako smo prije njega funkcionisali. Koristim ga svakodnevno. Ali, ne otvarate ‘Google Earth’ da biste dobili inspiraciju. Globus, sa druge strane, je nešto što vas povezuje sa planetom na kojoj živite“, kazao je Piter Belerbi osnivač kompanije ‘Bellerby & Co.’

Ili, kako je 1915. napisao američki istraživač škotskog porijekla Džon Mjuir: "Kada posmatramo čitav globus kao jednu veliku kap rose, prugastu i prošaranu kontinentima i ostrvima, koja leti kroz svemir sa drugim zvijezdama koje pjevaju i sijaju zajedno kao jedna, cio univerzum se pojavljuje kao beskrajna oluja ljepote".

Ali izvan egzistencijalne i istorijske privlačnosti, nad globusima se nadvijaju zemaljska pitanja, poput cijene i geopolitike. Piterovi globusi koštaju oko 1700 eura za najmanji do šestocifrenog iznosa za model ‘Čerčil’ prečnika 127 centimetara. Kompanija godišnje napravi oko 600 komada različitih veličina i vrsta.

Njihovo kreiranje je složen proces koji počinje izgradnjom sfere i napreduje do primjene krhkih panela u obliku latica koji se postavljaju zajedno oko površine sfere. Zatim, umjetnici u Piterovom londonskom studiju, pažljivo miješaju i nanose boje.

Prikazi na globusima obuhvataju širok spektar - od sazvježđa do planina i morskih stvorenja.

Piter ističe da često ima problema sa carinama u regionima sa spornim granicama, kao što su Indija, Kina, Sjeverna Afrika i Bliski istok.

‘’Za Kinu definitivno moramo da označimo Tajvan kao Kineski Tajpej da bi proizvod uopšte prošao carinu. U Indiji bi, takođe, mogao da završim u zatvoru na šest mjeseci ako na globusu ne prikažemo granicu između Indije i Pakistana kako to želi vlada iz Delhija’’, kaže Piter.

Piter ne navodi imena klijenata, ali kaže da oni dolaze sa više socioekonomskih nivoa - od običnih porodica do preduzeća i šefova država. Među njima su privatni kolekcionari umjetničkih djela, kao i filmski stvaraoci.

Kompanija je napravila četiri globusa za film Martina Skorsezea ‘Igo’ iz 2011 i dva komada za film ‘Tetris’ iz prošle godine.

Postavlja se pitanje da li globusi - posebno oni ručno rađeni – ostaju relevantni kao umjetnička i istorijska djela za one koji mogu da ih priušte. Oni su, na kraju krajeva, prikazi prošlosti, odnosno načina na koji su njihovi pokrovitelji i kreatori vidjeli svijet u određenom trenutku i u tom smislu, inherentno netačni prikazi planete u stalnom fluksu.