[ M.V. ]

POZNATE IZJAVE GORBAČOVA

"Nemojte izgraditi zid kao Berlinski, imam zasluge za mirno ujedinjenje Njemačke"

Posljednji sovjetski čelnik Mihail Gorbačov, koji je preminuo večeras, u autorskom tekstu za Rojters 30 godina nakon pada Berlinskog zida upozorio je da je protiv izgradnje novog fizičkog ili nevidljivog zida između Rusije i Zapada. U komentaru napisanom za Rojters uoči 30. godišnjice pada Berlinskog zida, što se dogodilo 9. novembra 1989.godine, rekao da je zabrinut teškim stanjem odnosa između Istoka i Zapada, a posebno nepostojanjem dijaloga između Vašingtona i Moskve o nuklearnom oružju.

Agencija je podsjetila da je Gorbačov igrao ključnu ulogu u događajima koji su doveli do pada Berlinskog zida i okončanja hladnog rata jer je bio generalni sekretar sovjetske Komunističke partije i kasnije predsjednik Sovjetskog Saveza.

Najavio je povlačenje sovjetskih trupa iz zemalja srednje i istočne Evrope kojima Moskva dominira decenijama i jasno dao do znanja da se neće uplitati u unutrašnje poslove tadašnje Njemačke Demokratske Republike (DDR).

Odlučio je i da sovjetske trupe stacionirane u DDR-u ostanu u svojim kasarnama i kasnije pristao na ponovno ujedinjenje Njemačke.

U noći 9. novembra 1989.godine granična policija u Istočnoj Njemačkoj otvorila je prelazne tačke na Berlinskom zidu, podignutom 1961.godine, i stanovnici Istočnog Berlina masovno su počeli prelaziti “granicu”.

Tri decenije kasnije, Gorbačov je rekao da je zabrinut teškim stanjem odnosa između Istoka i Zapada, a posebno nepostojanjem dijaloga između Vašingtona i Moskve o nuklearnom oružju.

Pozvao se na odluku Vašingtona da se povuče iz važnog Sporazuma o nuklearnom oružju srednjeg dometa iz 1987.godne, koji je svojevremeno ispregovarao s tadašnjim američkim predsjednikom Ronaldom Reganom.

No, uprkos kritikama prema američkoj vanjskoj politici, Gorbačov je upozorio da ne stvaraju stvarne ili nevidljive barijere kao u vremenu hladnog rata, a koje su slične Berlinskom zidu.

“Stavljanje bilo kakvog zida pokušaj je odvraćanja pažnje od stvarnog problema, što nikako ne može dovesti do rješenja tog problema i zato sam protiv zidova. A u Evropi sam protiv bilo kakvih razdjelnih linija ili ‘željeznih zavjesa’. Koliko se god trenutna situacija činila opasnom, ne mislim da će doći do reprize hladnog rata", napisao je Gorbačov za Rojters. 

On je bio na čelu Sovjetskog Saveza od 1985.godine do 1991. godine, stalno je putovao i nekad je provodio odmore u Njemačkoj na svom imanju.

Međutim, rekao je 2019. godine da još živi u Rusiji, koju nikad nije trajno napustio i kazao je da mu je još stalo do mišljenja Rusa iako se njegov lik i djelo mnogo više cijene na Zapadu nego u njegovoj domovini. 

U jednom nastupu 2018. godine, prisjećajući se pada Berlinskog zida i ponovnog ujedinjenja Njemačke, rekao je da je njega i druge svjetske čelnike zatekla brzina događanja stvari u to vrijeme.

“Istorija je išla strahovitom brzinom. U gradovima DDR-a grupe ljudi okupljale su se na trgovima i izražavale svoje mišljenje. Postalo je jasno da se stvari kreću ka ponovnom ujedinjenju mnogo brže nego što je bilo ko to mogao očekivati”, rekao je Gorbačov. 

Dodao je da je on jedan od zaslužnih za činjenicu da je ponovno ujedinjenje Njemačke proteklo bez krvoprolića.

“U to vrijeme 380.000 naših (sovjetskih) vojnika bilo je na teritoriji DDR-a. Naređeno im je da ostanu u svojim kasarnama. Nevjerovatno složen proces protekao je bez krvoprolića. Mislim da imam zaslugu za to", kazao je 2018. godine Gorbačov.