Meridijani

Ivan Šulog u Hrvatskoj uzgaja tropsko voće

Ivan Šulog se bavi tropskim voćem koje se gaji na njegovoj farmi. Ali on nije u tropskoj zemlji - biljke se gaje u selu Donja Bistra u Hrvatskoj. Ovdje uspijevaju mango, kivano, papaja i marakuja.

Kako klimatske promjene podižu temperature širom svijeta, Ivan je odlučio da pomjeri granice poljoprivrede u svom regionu. Sve je počelo kao hobi kada je slučajno naišao na članak o egzotičnom voću. Odlučio je da pokuša i posadio je afričku rogatu dinju, poznatu i kao kivano.

Tokom godina, izgradio je farmu koja danas ima više od 50 vrsta egzotičnog voća i povrća.

"U području gdje većina poljoprivrednika uzgaja kukuruz, šljive ili jabuke, Ivan je napravio neočekivani zaokret za koji ni okruženje, ni tržište, ni klima nisu bili spremni", kaže Ivan Šulog uzgajivač egzotičnog voća.

Ali rizik se isplatio.

"Dok većina poljoprivrednika u Hrvatskoj trenutno bere grožđe, Ivan završava berbu papaje. Neobično voće, porijeklom iz Sjeverne Amerike, ima ukus tropske mješavine banane, manga i papaje. U prošlosti su Indijanci koristili lišće, plodove i njihove ekstrakte u medicinske svrhe", navodi Ivan.

Papaja cvjeta u aprilu i maju, a berba je u septembru. Uzgoj je jednostavan i zahtijeva malo rada, jer listovi biljke imaju jak miris koji odbija oboljenja i insekte. Ivan sada od plodova pravi džem, čili sos, rakiju, pivo i vino.

Njegovo egzotično voće se istražuje na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu već pet godina. Vanredna profesorka Jana Šic Žlabur kaže da klimatske promjene, posebno toplije zime, pomažu uzgoju Ivanovog egzotičnog voća.

Ona kaže da sve blaže zime omogućavaju razvoj voća i povrća koje je donedavno bilo nezamislivo uzgajati u Hrvatskoj.

"Kada je Ivan posadio prve egzotične biljke u svom dvorištu, bio je na meti ismijavanja i kritika. Dvadeset godina kasnije, međutim, on je uspješan preduzetnik i poljoprivrednik, kao i pokretač promena. Izgradio je široku mrežu podizvođača širom Hrvatske koji uzgajaju njegove sadnice i uvode nove i nepoznate proizvode u lokalne prodavnice", kaže Jana Šic Žlabur.

Jedino što ih sprečava je infrastruktura za rukovanje novim proizvodima.