Б.Б. [ RSE ]

IZVJEŠTAJ "FRIDOM HAUSA"

Stanje medijskih sloboda na Zapadnom Balkanu zabrinjavajuće

Medijske slobode u državama Zapadnog Balkana su zabrinjavajuće, ocijenila je danas Aleksandra Karpi, iz organizacije Fridom Haus (Freedom House). Prema istraživanju ove organizacije, u 2022. godini Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija ostvarile su izvjestan napredak, u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini zabilježen je pad nivoa demokratije, dok je pozicija Srbije ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni izvještajni period.

"U Srbiji imamo nove medijske zakone koji će uticati na konsolidaciju na medijskom tržištu i doprinijeti tome da jedan narativ bude dominantnan", rekla je Karpi u izjavi novinarima nakon predstavljanja izvještaja te nevladine organizacije o stanju demokratije iz maja na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

Skupština Srbije usvojila je 26. oktobra Zakon o javnom informisanju i medijima i Zakon o elektronskim medijima. Strukovna udruženja i dio opozicije protivili su se usvajanju Zakona o elektronskim medijima zbog toga što dozvoljava da vlasnik medija može biti privredno društvo koje je osnovala država.

Kada je riječ o medijskim slobodama, Karpi je istakla da je slična situacija i u Bosni i Hercegovini, sa nacrtom Zakona o stranim agentima koji je u proceduri usvajanja u bh. entitetu Republika Srpska.

Riječ je o nacrtu zakona napravljenom po uzoru na onaj u Rusiji, kojim se predviđa poseban nadzor za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, potreba za dodatnom registracijom i slanje finansijskih izvještaja.

Karpi je koautorka izvještaja "Nacije u tranzitu", koje se bavi stanjem demokratije u 29 zemalja od Centralne Evrope do Centralne Azije, uključujući i države Zapadnog Balkana. U Beogradu je boravila kako bi prestavila rezultate tog izvještaja studentima Fakulteta političkih nauka.

Prema tom istraživanju, u 2022. Albanija, Kosovo i Severna Makedonija ostvarile su izvjestan napredak, u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini zabilježen je pad nivoa demokratije, dok je pozicija Srbije ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni izvještajni period.

Prilikom izrade izvještaja uzima se u obzir sedam indikatora: demokratsko upravljanje na nacionalnom nivou, izborni proces, civilno društvo, nezavisnost medija, demokratsko upravljanje na lokalnom nivou, pravosudni okvir i nezavisnost pravosuđa i korupciju.

Kapri je dodala da je osjećaj političke nestabilnosti problem u cijelom regionu.

"Ali takođe i sa društvenog aspekta osjećaj polarizacije koji utiče na sposobnost sprovođenja stabilne, predvidljive i na kraju demokratske vladavine", ocijenila je Karpi.

U Srbiji su za 17. decembar zakazani vanredni parlamentarni izbori i izbori u 65 gradova i opština.

Od 2012. godine kada je Srpska napredna stranka došla na vlast, to će biti četvrti vanredni parlamentarni izbori.

Kada je riječ o poziciji Srbije da ne uvodi sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu, Karpi je navela da bi usklađivanje sa politikom Evropske unije (EU), uključujući spoljnu politiku, bilo "ključno za kreiranje jake osnove za demokratiju u Srbiji".

Srbija, iako kandidat za članstvo u EU nije uvela sankcije Rusiji, dok zvanični Beograd i dalje održava bliske odnose sa Moskvom.

Zvaničnici u Srbiji taj stav pravdaju podrškom Rusije po pitanju Kosova, čiju nezavisnost Srbija ne priznaje.