Beta [ Objavio: O.Z. ]

GRABAR-KITAROVIĆ ISTAKLA

Kanonizacija Stepinca nije usmjerena protiv Srba

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je danas da kanonizacija Alojzija Stepinca nije uperena protiv nijednog naroda, a posebno ne protiv srpskog naroda.

U razgovoru s vaseljenskim patrijarhom Vartolomejom koji boravi u Zagrebu, Grabar-Kitarović je izrazila poštovanje prema svim žrtvama i osudila bilo kakve pokušaje revizionizma, ali i istakla važnost kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca, navedeno je u saopštenju.

"Treba učiti od istorije, ali gledati u budućnost i zato nijesu dobre manipulacije s brojkama žrtava koje su se i danas mogle čuti u Jasenovcu", rekla je Grabar-Kitarović u razgovoru s vaseljenskim patrijarhom, navodi se u saopštenju pres službe hrvatske predsjednice.

Grabar-Kitarović i vaseljenski patrijarh, kako se u saopštenju dodaje, složili su se o važnosti dijaloga kao načina za rješavanje problema i sukoba, kao izbjegavanja ratova i krvoprolića.

"Posebno su naglasili važnost međuvjerskog dijaloga u vrijeme kada smo suočeni s rastućim ekstremizmom, radikalizmom i iskrivljavanjem vjere", navodi se u saopštenju i dodaje da je vaseljenski patrijarh uputio Hrvatskoj najbolje želje i blagoslov za mir, stabilnost i blagostanje.

Patrijarh vaseljenski Vartolomej i srpski patrijarh Irinej služili su danas, drugog dana posjete Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj, liturgiju stradalima u ustaškom logoru Jasenovac i posjetili spomen područje logora.

Na liturgiji u pravoslavnoj crkvi u Jasenovcu Vartolomej je rekao da su drevni srpski pravoslavci i jasenovački novomučenici heroji i sveci cijeloga pravoslavlja.

On je rekao da je u Jasenovcu stradalo na stotine hiljada njegove pravoslavne braće i pozvao vernike da nikad ne zaborave svoje mučenike, koji ne mogu da budu povod za osvetu nego za mir, prenijela je Hina uz navođenje da je liturgija počela isticanjem 700.000 srpskih žrtava u logoru Jasenovac.

Koncentracioni logor Jasenovac formiran tokom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Jevreja, Roma, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške Nezavisne države Hrvatske.

U tom logoru, ljudi su ubijani od avgusta 1941. do 22. aprila 1945, zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U spomen području Jasenovac dosad je poimenice pobrojano oko 83.145 žrtava.