Grubač: Crna Gora odlično razumije poruke Trinaestojulskog ustanka

Šovinistički skandal koji se desio kod spomenika Partizanu borcu na Gorici, gdje je grupa ideoloških ekstremista divljačkim ponašanjem, sve uz sumanute etikete onemogućila obraćanje gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića javnosti, predstavlja unaprijed režiranu predstavu opozicije i najvjerovatnije njihovih saradnika u vidu lažnog SUBNOR-a, tvrdi u saopštenju predsjednik Centra realne politike Vojin Grubač.

Kako navodi, u takvoj situaciji, gradonačelnik Saša Mujović je ispravno, gospodski odustao od obraćanja javnosti jer džentlmeni nemaju potrebe da daju izjave pred "režiranom gomilom frustriranih ideoloških džunglaša i politički napaljenih punoglavaca kojima je smišljanje bizarnih performansa najveće dostignuće od pada Đukanovića 30. avgusta 2020. godine".

"Oni ništa drugo i ne umiju da rade. Moralnu odgovornost za taj događaj moraju snositi i predstavnici tzv. SUBNOR-a Crne Gore, koji se predstavio kao organizator skupa, a to su: Zuvdija Hodžić, Milojica Dakić i Dragan Mitov Đurović. Ta organizacija i ti ljudi su decenijama bili sateliti i vjerni partneri svirepog Đukanovićevog režima dok je on vršio sveopštu poharu resursa Crne Gore. Taj SUBNOR je ćutao kada su pod vlašću Đukanovića ugašena sva preduzeća iz socijalističkog perioda, država se pretvorila u platformu za šverc cigareta i kokaina, sistem državne uprave se stopio sa organizovanim kriminalom, 25.000 ljudi sa lažnim diplomama primljeno u državne institucije uništavajući time srednje i visoko školstvo, 220.000 ljudi iseljeno iz Crne Gore, narkotici i stresovi učinili da danas imamo 63 odsto žena i 30 odsto muškaraca koji koriste psihotropne supstance. A zauzvrat smo od njih dobili spomenike Josipu Brozu i Ljubu Čupiću, pa se pitamo da li su ta dva spomenika kompenzacija za zlo koje je za sobom ostavio režim Đukanovića a kojem je SUBNOR bio asistent i ideološki štit za nečasne radnje? Apsurdno je da su ta dva spomenika podignuta od strane onih koji su uništili sve tragove socijalizma u Crnoj Gori, pretvarajući je u zemlju kriminala i bezakonja", napisao je Grubač.

Kako tvrdi, SUBNOR je u tom periodu bio ideološki zadužen za podsticanje omraze u narodu po svim ideološkim šavovima, sve u interesu onih koji su na Crnu Goru gledali kao na svoj privatni posjed i plijen.

"Odlično se sjećamo ekstremnih izjava Zuvdije Hodžića i njegovih saradnika iz SUBNOR-a u vrijeme litija. To neodgovorno spinovanje istorije smo vidjeli i u govoru Dragana Mitova Đurovića koji je juče na Gorici izjavio da je “30.000 građana s petokrakom na čelu ostalo na braniku slobode”, misleći na ustanike 13. jula 1941. godine.
Petokrake kao simbola u Trinaestojulskom ustanku teško da je moglo biti iz tri razloga. Prvi, što je petokraka kao simbol jugoslovenskih partizana tek usvojena na sastanku u Stolicama kod Krupnja 26. septembra 1941. godine. Druga je, jer su u Trinaestojulskom ustanku od 32.000 ustanika: 7.000 činili ljudi komunističke i lijeve orijentacije, a 25.000 monarhisti i oni desne ideološke orijentacije, što im nije smetalo da budu skupa. Oni ne bi dozvolili da ih bilo kakvi simboli razdvajaju. A treća, zato što u Trinaestojulskom ustanku nije bilo partizana, niti četnika a samim tim niti petokraka ni kokardi. Ta polarizacija je nastala mnogo mjeseci poslije dizanja ustanka, kao posledica njegovog gušenja od strane italijanskih divizija i Muslimanskih i albanskih milicija kao odreda odmazde nad ustaničkim selima", naveo je Grubač u saopštenju.

U Trinaestojulskom ustanku su, kaže on, učestvovali ljudi raznih političkih, ideoloških i partijskih ubjeđenja, čiji je jedini simbol bio sloboda a cilj uklanjanje okupatora sa tla Crne Gore.

"Zato je Trinaestojulski ustanak simbol sloge, zajedništva i razumijevanja u različitosti, a ne ono što su tzv. SUBNOR i neadekvatni buljuk koji ga je pratio demonstrirali na Gorici: projektujući izopačene ideološke konstrukcije i prapotopsko divljaštvo. Zato se postavlja pitanje, šta su na proslavi kod spomenika Partizanu borcu na Gorici tražili oni koji su sijači magle, mržnje i razdora te koji nikakvih dodirnih tačaka nemaju sa duhom Trinaestojulskog ustanka, niti ga uopšte mogu razumjeti? Gospodska reakcija profesora Mujovića i salve osuda od strane javnosti na račun paranoje nosilaca incidenta na Gorici, stavili su tačku na tu nečasnu priču. To je potvrda da većinska Crna Gora odlično razumije poruke koje nosi Trinaestojulski ustanak, taj svijetli momenat istorije Crne Gore koji u sebi nosi sabornost i slogu", zaključuje Grubač.