Proces transformacije se ne završava ulaskom Crne Gore u EU

Crna Gora do kraja naredne godine ne može završiti pregovore sa Evropskom unijom (EU), ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović, na konferenciji “13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja”, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Marović je, na panelu “Između briselskog optimizma i domaće (ne)moći: ko drži ključeve napretka?”, kazala da Crna Gora “krizira” na putu pristupanja EU na tehničkom, političkom i strateškom nivou, kao i da “država ne može za godinu da zatvori pregovore”.

Proces pristupanja Crne Gore EU, prema riječima Marović, izgleda usiljeno, kao i nedavno održana međuvladina konferencije.

“Pokušavamo jedni druge da ubijedimo da nam idem fenomenalno, a svi smo svjesni da kriziramo na sva tri nivoa. Da bismo ušli u EU, moramo da budem besprekorni što se tiče tehničkog, političkog i strateškog, odnosno vrednosnog nivoa”, navela je Marović.

Marović se osvrnula na česte navode da je prednost Vlade njena heterogenost.

“To bi bilo dobro kad bi umjerene snage ublažavale ekstremne, a vidimo da to nije slučaj”, navela je ona.

Istakla je i da pitanje složenih odnosa sa Hrvatskom nije bezazleno, ali i da se bilateralna pitanja moraju izmjestiti iz pregovora.

Vlada, kako je poručila Marović, treba da ima i plan B i plan C. “Ništa sporno nema u tome da Crna Gora uđe i 2029. godine u EU, to nama ne mijenja stvar, samo Pokretu Evropa sad”, pojasnila je ona.

Govoreći o poziciji Albanije na EU putu, ona je rekla “da je nefer da se dvije države u paru priključuju”.

“Potrebno je da se suštinski izdvojimo po rezultatima u vladavini prava, važno je da se i EU obaveže, zbog toga što je Unija poznata po tome da nije ispunila neka obećanja u prošlosti, da i danas imamo dva glasa - jedan koji je pozitivan, iz Evropske komisije, i drugi manje pozitivan iz država članica”, navela je Marović.

Kako je kazala, Crna Gora nema nikakvu garanciju da će, i ako ispuni uslove, zaista priključiti 2028-2029. godine.

“Potrebna je deklaracija kojom će se reći - mi radimo na pristupnom ugovoru. Pristupni ugovor će podrazumijevati da država obezbijedi određeni bilans presuda visoke korupcije, da Crna Gora reguliše i izborno zakonodavstvo i unaprijedi ukupan ambijent što se tiče rada pravosuđa, tužilaštva”, ukazala je ona.

Državi je, kako je naglasila, neohodno nezavisno pravosuđe, “da ne mijenjamo jedan politički uticaj drugim. U EU moramo ući kao država koja ima nezavisne insitucije, a na svemu drugom možemo raditi”.

Poslanik Evropskog parlamenta (EP), Vladimir Prebilič, ukazao je da za EU najvažnije da postoji nacionalni konsenzus da se država učlani u Uniju, ali i izrazio očekivanja da rezultati u pravosuđu budu konkretni.

“Nešto što se može “staviti na sto”. Na tom polju još je puno prostora za poboljšanje, na primjer oblast korupcija, treba nam i rezultat i kako se ona iskorjenjuje”, poručio je Pribilič.

Na pitanje da li je moguće zatvoriti poglavlja do kraja sljedeće godine, Prebilič je odgovorio da je to teško, ali ne i nemoguće.

“Mi smo stava da bilaterala ne smije uticati na pregovore. Ako postoje neki problemi, treba da se razgovara”, kazao je Prebilič, podsjećajući da ni spor Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaliva nije riješen, ali da su obje zemlje u EU.

Prema riječima Pribiliča, EU želi istinski neku uspješnu priču na Zapadnom Balkanu a, kako je naveo, Crna Gora je najbolji primjer za to, apostrofirajući i da je u Crnoj Gori velika podrška procesu pristupanja EU nasuprot nekim drugim državama regiona. Scenario u kojem bi mogla prevagnuti politička nestabilnosti i da država ne ispuni sve obaveze je ocijenio kao najlošiji.

“Ako sad postoji moment, treba da se iskoristi. Ne bih želio da se dokaže da se ne može, mislim da ćete zatvoriti vrata za sav region. Treba da napravimo sve da spriječimo taj scenrio i da Crna Gora postane članica EU”, dodao je Prebilič.

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Predrag Zenović, stava je da je u posljednjih godinu postignut vanredan uspjeh, dodajući da postoji vrlo dobra politička klima za integracija države u EU.

On je rekao da je važno da „svi veslamo naprijed budući da je pozitivan ishod tu pred nama, a ključevi od tog uspjeha su u našim rukama“.

Upitan šta je država mogla, a nije uradila, on je rekao da “ne vidi šta je Crna Gora mogla da uradi, a nije”.

Podsjetio je i da je fokus bio na dobijanju Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) i da je to i učinjeno.

Zenović je rekao da je limitirajuće, ali i pohvalno što je Vlada dala vremenski rok sebi. “To je bio hrabar korak, koji je dao podstrek cijeloj administraciji da predano radi”, naveo je on, negirajući da se kreće u preformulaciju rokova.

Zenović je, govoreći o odnosu prema kritičarima, kazao da je kritika uvijek dobrodošla ali da mora da nosi i predloge za razrješenje kako ne bi ostala destruktivna.

Kazao je i da je država zatvorila sedam poglavlja, po novoj metodologiji, koja je najteža do sada, četiri a prije toga tri.

„To je, sa ona dva koja je Srbija zatvorila, jedini bilans koje politika proširenja ima među sedam država kandidata, to je ono što EU ima kao jedina zatvorena poglavlja. Znam da to nije impresivno, ali je važno da svako od nas zapita šta sam mogao da uradim više, i ja to svakog dana sebe pitam“, naveo je Zenović.

On je dodao da se proces transformacije ne završava ulaskom Crne Gore u EU.

„Mi samo dobijamo garanciju da će se ta transformacija, kontinuirano, pod budnim oko Unije, nastaviti dalje. Nemam nikakvu iluziju da će Crna Gora biti evropska država kakva bih želio da bude…. Za mene je EU tvorevina koja nema alternativu“, rekao je Zenović.

Govoreći o poglavlju 5 – Javne nabavke, koje je zatvoreno na Međuvladinoj konferenciji u petak, on je kazao da, kad je u pitanju to poglavlje, mora se pokazati da politika štima i da ima ko da je sprovodi.

Savjetnik predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za evropske poslove, Miloš Radonjić, ocijenio je da taj proces shvataju kao proces suštinske transformacije društva, a ne kao tehničko ispunjavanje. Govoreći o postignutom uspjehu u procesu pregovora, Radonjić je rekao da uspjeh može biti relativan i apsolutan. “Crna Gora jeste postigla relativni uspjeh, ali to nije apsolutni uspjeh, jer ne odgovara onome što je puni potencijal društva. Svi elementi crnogorskog društva rade zajedno na ispunjenju ovog cilja”, kazao je Radonjić.

On je naveo da svi ističu podršku građana članstvu u EU, ali da se malo pažnje posvećuje tome šta se radi da se ta podrška zadrži.

Govoreći o Sporazumu koji je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Radonjić je ocijenio da taj dokument neće moći da bude implementiran bez dodatne doze opreza sa crnogorske strane. “Sporazum je mogao biti bolji, da je pravovremeno uključena akademska zajednica, NVO sektor, i da su prodiskutovali sadržaj sporazuma u cilju da bude postignut balans”, zaključio je on.

Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, Nikoleta Đukanović, podsjetila je da se obećavalo da će ove godine biti zatvoreno šest, odnosno devet poglavlja, a da se broj snižavao kako je vrijeme odmicalo.

Ona smatra da Vlada ima demokratske struje i da možda te struje rukovode tehničkim procesom pregovaranja, ali da su one u manjini. “Nije pitanje šta Crna Gora nije uradila, nego šta nije smjela da uradi. Ali uradila je upravo ta demokratska manjina i puno antievropskih narativa, postupaka i aktivnosti. Teško je planirati, ali morate preuzeti odgovornost ukoliko tako ambiciozni planovi ne budu realizovani. Lako je dobiti IBAR, ali je lako i zaboraviti preuzete obaveze ”, ocijenila je Đukanović.

“Nemoguće je pričati o velikom napretku uz sve ove probleme koje vidimo, a mislim da o partijskom zapošljavanju i nepotizmu najbolje govori nezvanični dokument EK”, rekla je Đukanović, ukazujući i da se država suočava sa grubim kršenjem ljudskih prava.

Zamjenik šefa delegacije EU u Crnoj Gori, Rikardo Seri, istakao je kao pozitivno što je Crna Gora zatvorila sedam od 33 poglavlja, kao i dobijanje IBAR-a koji je bio prekretnica za proces pregovara. On je ponovio snažnu podršku EU procesu proširenja, kao strateški prioritet za Uniju, dodajući da su tome doprinijele i izmjene u geopolitičkoj situaciji i u tom kontekstu naglasio neke odluke koje je Crna Gora donijela radi usklađivanja sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije, transponovanja zakona, paketa sankcija Rusiji.

“Sada nema prostora da se predomislimo i idemo nazad. Moramo biti više uvjereni da će ovaj region biti dio EU u razumnom periodu”, naveo je Seri, ističući da Zapadni Balkan nastavlja da bude u njihovom fokusu.

Seri je rekao da je ostalo da se uradi puno posla i da je proces pristupanja zasnovan na zaslugama. “Geopolitička situacija je takva kakva je, ali države članice neće dozvoliti pristupanje ukoliko tehnički uslovi nijesu ispunjeni”, pojasnio je on uz opasku da je proces usporen ove godine i zbog političkih pitanja i previranja u Skupštini.

Govoreći o doprinosu NVO sektora procesu pristupanja Crne Gore EU, Seri je istakao da civilno društvo radi odličan posao. “Prate sve pomno, postoji konstruktivna kritika, i to pomaže citavom procesu”, pojasnio je Seri.

Upitan o mogućnosti prijema Crne Gore u EU, ukoliko ne ispuni sve uslove, on je ponovio da su pravila – pravila, a mjerila – mjerila. “I mjerila moraju biti dosljedno ispunjena prije prijema”, poručio je Seri.

Upitan da li EU prati proces izbora članova Agenciju za audiovizuelne medijske usluge, Seri je rekao da je poglavlje 10 posebno relevantno za Crnu Goru, povezujući neke dijelove tog pitanja i sa poglavljima 23 i 24, a što sve ima punu pažnju EU.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije, Ivan Vuković, poručio je da će sve ono što približava Crnu Goru makar milimetar EU, imati punu podršku opozicije.

Građani su, kako je kazao, dominantno glasali za proevropske građanske partije. “Ljudi su glasali kako bi Crna Gora u dogledno vrijeme završila posao, a to se nije materijalizovalo”, dodao je Vuković.

Prema njegovim riječima, kad god bi Crna Gora uradila dobar potez, odmah potom bi uslijedila odluka vladajuće većine koja bi državu vratila dva koraka unazad. “Prvo smo dobili IBAR, pa su (Andrija) Mandić i njegovi saborci izmislili Rezoluciju o Jasenovcu, kako bismo pokvarili odnose sa Hrvatskom”, pojasnio je on. Vuković je kazao “da je većina smijenila sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović, protivustavno i suprotno mišljenju Venecijanske komisije”.

“Plašimo se da zbog prisustva malignih uticaja naš uspjeh neće biti dovoljan. To nema veze sa glavnim pregovaračem Zenovićem i ministarkom evropskih poslova Maidom Gorčević”, naveo je Vuković.

Konferencija "13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja" dio je projekta koji se realizuje uz podršku regionalnog programa SMART Balkans, koji sprovode Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanje i javnu politiku (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM), uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Norveške.