Ivan Mijanović, TVCG

Izvještaj EP: Svi politički akteri da ostanu fokusirani na integraciju u EU i reforme

Evropski parlament (EP) prepoznaje čvrstu posvećenost Crne Gore pristupanju EU i potvrđuje punu podršku budućem članstvu zemlje u EU, navodi se u nacrtu Izvještaja EP o Crnoj Gori, izvjestioca Marjana Šareca. U dokumentu se prepoznaje ključna uloga crnogorskog parlamenta u procesu pristupanja. Ipak, sa zabrinutošću se konstatuju politički bojkoti i blokade, kao i ponovno pojavljivanje tenzija i etnička polarizacija.

Parlament u nacrtu izvještaja  pozdravlja pozitivan napredak Crne Gore u sprovođenju reformi i mjera u vezi sa EU, podržan ambicioznim vremenskim okvirom i kolektivnim naporima političkih aktera, civilnog društva i građana, ali i  pohvaljuje Crnu Goru što je ispunila privremena mjerila za poglavlja 23 i 24 i što je dobila pozitivan IBAR.

Takođe, pozdravljeno je i zatvaranje još tri pregovaračka poglavlja, čime je ukupan broj porastao na šest.

S druge strane, poslanici EP podstiču sve političke aktere da ostanu fokusirani na integraciju u EU i potrebne reforme, naglašavajući potrebu za političkom stabilnošću, predanošću i konstruktivnim angažmanom koji prevazilazi stranačke linije kako bi se krenulo prema zatvaranju dodatnih poglavlja. Naglašava se da se usvojene reforme moraju učinkovito provoditi kako bi se osigurao istinski napredak.

U nacrtu izvještaja Evropskog paralmenta pozdravlja se trajno i potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere EU, između ostalog one koje se odnose na ruski agresorski rat protiv Ukrajine.  Crna Gora se podstiče da ojača sprovođenje restriktivnih mjera i izbjegne njihovo zaobilaženje.

Parlament pohvaljuje Crnu Goru za humanitarnu i materijalnu podršku Ukrajini, i podsjeća da je Crna Gora domaćin velikom broju ukrajinskih izbjeglica.

Međutim, ozbiljna zabrinutost izražena je zbog zlonamjernog stranog uplitanja, napora na destabilizaciju, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija od strane aktera iz trećih zemalja. Stoga, EP poziva Crnu Goru da usvoji kontramjere u saradnji sa EU i NATO-om,  a EU i crnogorske vlasti da pojačaju stratešku komunikaciju sa građanima Crne Gore o prednostima procesa proširenja i članstva u EU.

Sa zabrinutošću konstatuju političke bojkote i blokade

U dijelu koji se odnosi na demokratiju i vladavinu prava, u nacrtu izvještaja za Crnu Goru prepoznaje se ključna uloga crnogorskog parlamenta u procesu pristupanja. Ipak, sa zabrinutošću se konstatuju politički bojkoti i blokade, kao i ponovno pojavljivanje tenzija i etnička polarizacija.

Evropski parlament poziva na konstruktivan dijalog i izgradnju konsenzusa u cijelom političkom spektru, dajući prednost kvalitetu zakonodavstva, i snažno podstiče inkluzivne i transparentne javne konsultacije i redovno angažovanje sa civilnim društvom u donošenju odluka.

Takođe, Parlament poziva Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoj izborni pravni okvir sa standardima EU i implementira preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, kao i da da poveća transparentnost i nadzor nad potrošnjom političkih stranaka i spriječi zloupotrebu državnih resursa u skladu sa standardima EU.

U nacrtu izvještaja, evropski parlamentarci pozivaju vlasti u Crnoj Gori da se lokalni izbori organizuju u jednom danu “kako bi se poboljšala efikasnost upravljanja, smanjile političke tenzije i ojačala stabilnost i efikasnost opštinskih i državnih institucija”.

Pozdravljen je napredak u sprovođenju ključnih reformi pravosuđa, usvajanju novog strateškog okvira i dovršavanju dugoročnih sudijskih imenovanja, ali poslanici pozivaju  Crnu Goru da dalje uskladi svoj pravni okvir, uključujući ustav, sa zakonima i standardima EU o nezavisnosti, odgovornosti, nepristrasnosti, integritetu i profesionalizmu pravosuđa, da implementira preostale međunarodne preporuke i utvrdi kriterijume za penzionisanje sudija i tužilaca u skladu sa evropskim standardima;

Uskladiti zakone o oružju i viznu politiku

U nacrtu izvještaja ističe se da je Parlament zgrožen tragičnom masovnom pucnjavom na Cetinju i izražava saučešće porodicama žrtava. Takođe, apeluje se na Podgoricu da uskladi svoje zakonodavstvo o oružju sa pravom EU i međunarodnim standardima.

Parlament poziva Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoju viznu politiku sa politikom EU, posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju sigurnosni rizik.

U dijelu koji tretira osnovne slobode i ljudska prava, Parlament žali što se najugroženije grupe u društvu i dalje suočavaju s diskriminacijom,  poziva Crnu Goru da usvoji novi zakon protiv diskriminacije kako bi se poboljšao pristup pravima ugroženih grupa i  naglašava da je poštovanje prava nacionalnih manjina sastavni dio pravne tekovine EU.

U dokumentu se osuđuje svaki govor mržnje i zločine iz mržnje, a crnogorske vlasti da se pozivaju da se pozabave rodnim jazom u platama, poboljšaju učešće žena u donošenju odluka i bore se protiv rodnih stereotipa.

Duboka zabrinut Parlamenta konstatuje se zbog visokih stopa rodno zasnovanog nasilja.

Mediji ranjivi na politički i strani uticaj

Evropski parlament u nacrtu izvještaja pozdravlja nove medijske zakone Crne Gore i njenu strategiju za medijsku politiku, insistira na politici nulte tolerancije u pogledu pritiska ili uznemiravanja novinara, uključujući javne ličnosti i naglašava potrebu za efikasnim praćenjem ranijih slučajeva napada na novinare.

Iskazano je žaljenjezbog preovlađujućeg visokog nivoa polarizacije u medijima i zbog njihove ranjivosti na politički i strani uticaj, a crnogorske vlasti se pozivaju da osiguraju uređivačku, institucionalnu i finansijsku nezavisnost javnog servisa.

Apeluje se na sve medijske subjekte da se pridržavaju zakonskih zahtjeva o transparentnosti javnog finansiranja.

Evropski parlament pozdravio je objavljivanje rezultata popisa stanovništva 2023. godine, i podstiče zainteresovane strane da ih koriste na nediskriminatorski način.

Naći rješenje za otvorena bilateralna pitanja

Evropski parlament u dijelu koji se odnosi na pomirenje i dobrosusedske odnose  žali što poglavlje 31 nije moglo biti zatvoreno u decembru 2024, poziva sve uključene strane da pronađu rješenja za otvorena bilateralna pitanja i daju prioritet budućim interesima građana na Zapadnom Balkanu.

Podsjeća se da treba izbjegavati korištenje neriješenih bilateralnih i regionalnih sporova za blokiranje procesa pristupanja zemalja kandidata.

Parlament naglašava i da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ključni elementi procesa proširenja, pohvaljuje aktivno učešće Crne Gore u inicijativama regionalne saradnje.

S druge strane, podstiče Crnu Goru da primijeni proaktivan pristup u rješavanju slučajeva ratnih zločina i osigura pristup pravdi i reparacijama za žrtve.

Pozdravljeno uključivanje Crne Gore u SEPA

U nacrtu dijela izvještaja koje tretira socioekonomske reforme pozdravlja se uključivanje Crne Gore u SEPA šeme plaćanja, čime se smanjuju troškovi za građane i preduzeća.

Pozdravlja se što je Crna Gora usvojila reformsku agendu, i podstiče se na njeno puno sprovođenje.

Pozitivno se primećuje ekonomski rast Crne Gore i poziva na više koraka za smanjenje budžetskog deficita i javnog duga i na dalje uklanjanje indirektnih poreskih oslobađanja koja nisu u skladu s pravnom tekovinom EU.

Evropski parlamentarci pozivaju Crnu Goru da unaprijedi zelenu tranziciju, poboljša svoj institucionalni i regulatorni okvir i poboljša energetsku otpornost usvajanjem i implementacijom Nacionalnog plana za energiju i klimu, usvajanjem zakona o energetskoj efikasnosti i daljom integracijom sa energetskim tržištima EU. Takođe, podstiče se usvajanje sektorskih strategija za upravljanje otpadom, kvalitet vazduha i vode, zaštitu prirode i klimatske promjene, obezbjeđujući strateško planiranje investicija.

Nacrt izvještaja o Crnoj Gori pred poslanicima Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta će se naći početkom marta, nakon čega će inicijalni tekst biti obogaćen amandmanima.

Potom će, izvještaj biti usvojen u formi rezolucije EP, na zasijedanju parlamenta u junu.

Rezolucije Evropskog parlamenta nijesu pravno obavezujuće, ali iskazuju političke stavove predstavnika stranaka koje dolaze iz svih članica EU.