M.V./B.B.

Marković: Vlasnici trgovina nemaju opravdanje da podižu cijene

Skupština Crne Gore nastavila je rad, a na dnevnom redu su Predlog zakona o potrošačkim kreditima, Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma između Crne Gore i Republike Albanije o socijalnom osiguranju, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj imovini, te Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskim proizvodima.

Poslanica PES Branka Marković u pretresu o Zakonu o potrošačkim kreditima, rekla je da je Program Evropa sad 2 usmjeren na građane, na rješavanje realnih životnih pitanja.

"Da brinemo o mladima, radno sposobnim, ali i o starijim građankama i građanima, koji apsolutno zaslužuju da dostojanstveno uživaju u zrelom dobu. Da krenemo redom…Program Evropa sad 2 je poreska reforma koja podrazumijeva dvije ključne komponente – smanjenje poreskog opterećenja na rad i povećanje minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori. Što znači da benefite reforme Evropa sad 2 imaju i zaposleni i poslodavci. Zaposleni kroz rast minimalne zarade koja je predložena na 600 eura za zaposlene do srednjeg nivoa kvalifikacija obrazovanja i na 800 eura za zaposlene iznad VI nivoa kvalifikacija obrazovanja. Povećanjem minimalne zarade na 600 eura zaposleni ostvaruje rast od 33 odsto, dok se u slučaju minimalne zarade od 800 ostvaruje rast od 78 odsto", rekla je Marković.

Kako je navela, svi zaposleni ostvaruju rast zarada, po osnovu smanjenja doprinosa na teret zaposlenog, jer je u skladu sa Zakonom o radu poslodavac dužan da taj dio poreza odnosno doprinosa obračuna i prenese na neto zaradu zaposlenog.

"Na drugoj strani, kada je riječ o poslodavcima, i pored povećanja za sve zaposlene, svi poslodavci koji trenutno isplaćuju zarade iznad 600 eura, ostvaruju isključivo uštedu. Tu uštedu mogu iskoristiti za dodatno povećanje zarada, ili za investiranje, ili za kompenzovanje povećanja zarada, u zavisnosti od strukture zaposlenih. Upravo usljed rasta prosječne zarade i usljed  projektovane inflacije, penzionerima je omogućen porast penzija, od 7 do 8 odsto. Dalje, Fiskalnom strategijom su planirane mjere fiskalne politike koje su usmjerene na unapređenje životnog standarda građana, kao i na unapređenje poslovnog ambijenta i konkurentnosti privrede, uz očuvanje makro-ekonomske stabilnosti", kazala je Marković.

Kako je dodala, minimalna zarada prije 2016. godine bila je ispod 200 eura, a prosječna manje od 500.  Do decembra 2020. godine bila su blaga povećanja.

"Za manje od četiri godine došli smo do toga da su minimalne zarade veće četiri puta i konačno, sa programom ES2 Crna Gora zatvara jaz koji je imala sa zemljama Evropske unije, a tiče se zarada. Programom Evropa sad 2 postajemo država sa najmanjim troškovima na rad u Evropi. Sa rastom prosječne zarade od preko 1.000 eura, odmah nakon usvajanja budžeta doći će i do najavljenog  povećanja penzija onima koji primaju iznad minimalne, za oko sedam procenata ili oko 50 eura, tako da će prosječna penzija iznositi oko 600 eura. Takođe, usklađivanje penzija će biti i tokom godine, što znači da ukoliko inflacija bude veća biće i veće usklađivanje penzija. Naše građane, posebno penzionere, brine da li zbog Programa ES2 dolazi do povećanja cijena a mi im poručujemo da poslodavci nemaju opravdanje da podižu cijene, jer se oslobađaju dijela doprinosa. Zato je Vlada kontrolnim mehanizmom, poput ograničenja marži, već odgovorila na to. Naši penzioneri nemaju razloga za brigu, ovaj program ne može, niti će uticati, na funkcionisanje Fonda PIO jer je već svima jasno da se Fond ne ukida, već nastavlja da funkcioniše potpuno jednako kao i do sad i da redovno isplaćuje penzije", rekla je Marković.

U Crnoj Gori, navela je, ima oko 11 hiljada srazmjernih penzionera koji su državljani Crne Gore, a koji su svoj radni staž prethodnih decenija sticali u dvije ili više bivših jugoslovenskih republika ili drugih država, tako da nemaju jedinstven radni staž.

"Oni djelove penzija primaju iz svih tih država gdje su bili u radnom odnosu i uplaćivali doprinose za penziono osiguranje, i za njih do sada nije važilo pravilo o minimalnoj penziji. Prema ranijim podacima Fonda PIO oko tri i po hiljade srazmjernih penzionera ima ukupan zbir svih penzija koji je manji od 450 eura i imaće pravo na ovu nadoknadu do tog iznosa.Oni dio penzije koji primaju u Crnoj Gori nisu dobijajli na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, s obzirom na to da nisu imali puni radni staž u Crnoj Gori, već na osnovu međudržavnih ugovora koje Crna Gora ima sa tim državama, zbog čega do sada nisu mogli da koriste prava iz zakona o minimalnom iznosu penzije", navela je.

Konačno, kaže, i ta nepravda je ispravljena sa ciljem da se unaprijedi socio-ekonomski položaj korisnika prava na srazmjernu penziju.

"Za isplatu ovih uvećanih naknada biće potrebno godišnje oko 5,5 miliona eura, obezbijeđenih budžetom za ovu godinu. Programom ES2 predviđena je posebna briga o mladima. Uvećani su iznos kredita i stipendije, tako da minimalni studentski kredit iznosi 150 eura, a maksimalni 215 eura, dok je visina stipendije za najbolje studente 300 eura. Država je dužna da, novcem od poreskih obveznika, obezbjeđuje ambijent u kojem mlada osoba ima entuzijazam i motivaciju da se samorazvija, doprinosi društvu i ne napušta je bez plana da se vrati", predočila je Marković.

Prema njenom sudu, i u tom dijelu napravljen je iskorak, naknade za polaznike programa stručnog osposobljavanja uvećane sa 450 eura na 600 eura, što je potvrda posvećenosti unapređenju svakog segmenta kompleksnog obrazovnog sistema.

"Ovoj ekonomskoj reformi udario kamen temeljac sadasnji premijer, a tadasnji ministar finansija, ekspert, naučnik ekonomije i vizionar Milojko Spajić koji je uz pomoć sjajnog Branka Krvavca napravio program ES1. Bilo je nevjernih Toma koji nisu  vjerovali u taj program, kao sto što su pricali da ne postoji program ES2. Ali su se gradjani CG uvjerili djelima koje je 44. Vlada i parlamentarna većina uradila. Pa smo dobili pohvale od međunarodnih ekonomskih zvanicnika i organizacija. Zato bih i pohvalila veliki rad i trud, veliko znanje ministra finansija Novicu Vukovića i njegovih saradnika koji su predano radili na programu ES2 i svih zakona koji su usko vezani za taj program. Mogu reći da smo i mi poslanici dali doprinos izglasavajući zakone koji su od bitne vaznosti za standard građana i za zatvaranje poglavlja. Sada moramo nadoknaditi propuštena dva mjeseca rada zbog neosnovane blokade opozicije zbog koje smo usporili evropski put, ali ćemo dati sve od sebe da postignemo planirano", navela je Marković. 

Poslanik PES-a Miloš Pižurica je naglasio da je tek sada ova Vlada riješila dugogodišnji poblem radnika KAP-a, cetinjske "Košute", obezbijedila najveće isplate za radnike "Radoje Dakića" i drugih metalsko prerađivačkih preduzeća, što jasno pokazuje da 44. Vlada radi sistematski i da osim evropskih integracija radi na poboljšanju životnog standarda, ali uz pravedna rješenja i odštete.

Naveo je da će podržati Zakon o potrošačkim kreditima koji je na dnevnom redu, jer smatrada će on podržati bankarski sektor, ali tako da građani više ne budu eksploatisani od tog sektora.   

Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin nabrojao je nekoliko mjera koje je vlast u posljednjih nekoliko godina uradila kako bi poboljšala standard građana. Istakao je da se Crna Gora bliži jednom visokom rezultatu da procenat nezaposlenosti bude jednocifen broj.

"Trenutno imamo 30.000 nezaposlenih, a zapošljavanjem novih policajaca, ova brojka će pasti ispod te cifre, tako da na kraju 2025. i početkom 2026. možemo govoriti o 8 do 9 procenata nezaposlenosti", naglasio je Rovčanin.

Kazao je da su povećane plate, penzije, materijalna pomoć za porodice u stanju socijalne potrebe, te da je u tom dijelu bilo mnogo manipulacija. Ekonomski jaka i nezavisna porodica je ona kojom se ne može manipulisati i cilj ove vlasti je da takvu porodicu napravi.

"Vrijeme je da se zapitamo gdje je do sada bio ovaj novac i zašto nijesu bile veće plate i penzije, zašto je toliko novca bilo u sivoj ekonomiji i privatnim džepovima. Danas smo dočekali da on ide u džepove građana Crne Gore. Pozivam trgovce i svi mi zajedno da se zapitamo i nađemo formulu kako da 5.000 porodica koje koriste materijalno obezbjeđenje zadovolji svoje životne potrebe, i to treba da bude zadatak da najugroženije grupe imaju dodatne benefite. Tu treba da bude volje trgovinskih lanaca, ali i Ministarstvo i Vlada da porade ozbiljno na strategiji borbe protiv siromaštva", kazao je Rovčanin.

Tokom rasprave o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj imovini ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine objasnio je da se izmjene i dopune Zakona o državnoj imovini, donose da bi se prilagodilo stanje u zakonu, stanju na terenu.

"Državnom imovinom se bavilo do sada Ministarstvo finansija, a sada će Ministarstvo prostornog planiranja urbanizma i državne imovine i zbog toga se mijenja zakon. Amandman o grobljima, što je izazvalo dosta reakcija u javnosti, je povućen i do kraja godine biće novi zakon o grobljima", objasnio je Radunović.

Poslanik PES-a Darko Dragović, ističe da ovaj zakon je uvijek praćen sa posebnom pažnjom i treba i sada pažljivo analizirati Predlog zakona i amandmane koji su predloženi.

I on je naglasio da je u pitanju pravno tehničko usklađivanje u okviru resora Vlade.

"Da bi se efikasnije radilo saglasan sam da treba odraditi ova usklađivanja. Predlog je dobar i zato što nova uredba nije fiksno vezana za ministarstvo, već za opis posla ministarstva. Pozdravljam i predlog da kada se državna imovina daje u zakup za obnovljive izvore energije se postupa po novom zakonu koji je usklađen po evropskoj praksi. Za razliku od ova dva člana Predloga, smatramo da član tri u Predlogu Zakona nije dobro urađen i dali smo amandman", kazao je Dragović.