- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
30. 10. 2025. 07:50
Koliko je zaista nepristrasna Grokipedija Ilona Maska?

Ne zadovoljavajući se samo putovanjima u svemir, električnim automobilima i društvenom mrežom, Ilon Mask sada je na čelu nove onlajn enciklopedije poznate kao Grokipedija, koja je počela sa radom u ponedjeljak.
Naziv Grokipedija potiče od čet-bota Grok iz Maskove startap kompanije xAI, koji je istaknuta funkcija njegove društvene mreže Iks. Prema tvrdnjama kompanije, Grok će obavljati sve provjere činjenica na Grokipediji.
Međutim, Grok je, kao i drugi modeli vještačke inteligencijetog tipa, više puta dijelio dezinformacije. U njegovom slučaju, to je ranije ove godine uključivalo npr. antisemitske stavove i pohvale Adolfu Hitleru.
Trenutno, Grokipedia v0.1 ima nešto manje od 900.000 članaka, što je oko desetina sadržaja Vikipedije. Vikipedija, onlajn enciklopedija koju uređuju korisnici i koja ne posluje radi profita, osnovana je 2001. godine i već više od dvije decenije dominira tim prostorom, kao jedna od najposjećenijih internet stranica na svijetu.
Zašto je Ilon Mask pokrenuo Grokipediju?
Iako je ranije hvalio Vikipediju, Mask je u posljednje vrijeme promijenio mišljenje o toj platformi. Krajem septembra nazvao ju je „Wokepedia“ i optužio da u načinu predstavljanja informacija favorizuje liberalne ideje i ličnosti. Do nedavno je Mask bio prijatelj bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa i javno podržavao mnoge njegove konzervativne politike.
Iako Grokipedija možda ima i komercijalne motive, Filipo Trevizan, vanredni profesor javne komunikacije na Američkom univerzitetu u Vašingtonu, za DW ocjenjuje da su vjerovatno u pitanju ideološki razlozi.

„Novac tu nije glavni cilj“, kaže Trevizan. „Taj projekat zapravo odgovara na kritike Vikipedije koje dolaze od mnogih ličnosti iz konzervativnih i desničarskih krugova u SAD. To je pokušaj da se ponudi alternativa tradicionalnom izvoru informacija, kao što je Vikipedija, i da se napravi novo uporište za alternativne poglede na svijet koje pokreće vještačka inteligencija.“
Kako se Grokipedija razlikuje od Vikipedije?
Razlike korisniku na prvi pogled nisu uvijek očigledne. Zapravo, Grokipedija se u velikoj mjeri oslanja na Vikipediju za svoje informacije, što je navedeno u dnu nekih tekstova. Neki unosi su doslovne kopije Vikipedijinih članaka, a i vizuelni izgled je sličan. Mask je izjavio da želi da se ta praksa završi do 2026. godine.
Glavna razlika između dvije platforme leži u načinu na koji se provjeravaju i obrađuju informacije.
Vikipedija se oslanja na saradničko uređivanje zajednice i ima mehanizme za označavanje grešaka ili spornih tačaka.
S druge strane, prema riječima Roksane Radu, profesorke digitalnih tehnologija i javne politike na Univerzitetu Oksford, Grokipediji – po svemu sudeći – nedostaje ljudska urednička kontrola.
https://t.co/op5s4ZiSwh version 0.1 is now live.
— Elon Musk (@elonmusk) October 28, 2025
Version 1.0 will be 10X better, but even at 0.1 it’s better than Wikipedia imo.
„Grokipedija funkcioniše po nejasnom modelu prikupljanja i obrade informacija, bez transparentnosti u vezi s odlukama koje se donose prije nego što se sadržaj prikaže“, kaže Radu.
Koliko je Grokipedija tačna?
Mask tvrdi da će novi sajt „prevazići Vikipediju za nekoliko redova veličine po širini, dubini i tačnosti“, ali s obzirom na poznate greške koje su pravili Grok i drugi modeli vještačke inteligencije, postoje ozbiljne sumnje u to.
„Grokipedija svjesno uključuje izvore koji nisu uvijek prethodno provjereni i često ih obilježava oznakom ’provjerio Grok’, što je sporno“, kaže Radu.
Ona dodaje da je njen prvi utisak da Grokipedija „ponekad predstavlja članke kao kolaž nepovezanih ideja, pojava i koncepata koji nisu uvijek organizovani tako da pruže cjelovit pregled teme, za razliku od Vikipedije“.
Radu upozorava da „Grokipedija može da ostavi čitaoce bez šire, cjelovite slike koju očekuju od tradicionalne enciklopedije“, i da pridaje veću važnost objavama s Reddita i blogovima, nego tradicionalnim medijima.
Iako je još rano da se ocijeni tačnost Grokipedije u cjelini, već sada se uočavaju propusti. Na primjer, članak o samom Masku ne pominje njegov gest sa skupa u januaru, koji su mnogi protumačili kao nacistički pozdrav, iako je tekst znatno duži od odgovarajućeg članka na Vikipediji.
Da li je Grokipedija pristrasna?
Mask vjeruje, kao i mnogi pripadnici konzervativnog krila američke politike, da su tradicionalni mediji i zvanični izvori informacija nepouzdani.
Prema Trevizanu, uspjeh Grokipedije zavisiće od toga da li će ljudi povjerovati u ideju da je vještačka inteligencija nepristrasnija od ljudi.
„Mask pokušava da predstavi vještačku inteligenciju kao rješenje za problem pristrasnosti“, kaže Trevizan. „Čini se da želi da iskoristi utisak koji neki imaju – da će izbacivanje ljudskog faktora učiniti proces objektivnijim.“
Nedostatak transparentnosti je, međutim, još jedan problem:
„Mi zapravo ne znamo šta se dešava u toj ’crnoj kutiji’, i zato kao korisnici nemamo mogućnost da provjerimo zašto se određena informacija našla u sažetku enciklopedijskog članka – a upravo taj dio ljudi najpažljivije čitaju“, objašnjava Trevizan.
Sama Vikipedija često se suočavala s optužbama za pristrasnost, i to ne samo od Maska i američke desnice. Studije Harvardskog univerziteta i konzervativnog trusta mozgova Institut Manhetn pokazale su određene dokaze o lijevo orijentisanoj pristrasnosti:
„Vikipedijini članci češće sadrže negativan ton kada govore o pojmovima koji se povezuju s desnim političkim stavovima, nego o onima s lijeve strane spektra“, zaključio je ekspert Instituta Manhetn Dejvid Rozado.
I Radu i Trevizan saglasni su da se potpuna nepristrasnost ne može postići, ali da su transparentnost i priznanje grešaka ključni mehanizmi kontrole, koje Grokipedija za sada vjerovatno nema.
„Ono čemu možemo da težimo jeste uravnotežen prikaz – a za to je ljudska interpretacija uvijek neophodna“, zaključuje Radu.