Nena Drašković

Zakon o terorizmu tužilaštvu daje veća ovlaščenja

Kvalifikacija kartela kao terorističkih organizacija mogla bi omogućiti upotrebu oštrijih mjera poput specijalnih istražnih tehnika, zamrzavanja imovine, međunarodne političke saradnje i strožih kazni, smatraju analitičari.

Inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića o usvajanju posebnog Zakona o borbi protiv terorizma, advokat Veselin Radulović smatra bespotrebnom. Kaže da imamo dovoljno pravnih mehanizama, ali da nam nedostaju funkcionalne institucije i politička volja. Stručnjak za bezbjednost Ivan Pekić, pak, ocjenjuje da bi Zakon mogao pružiti dodatne alate u borbi protiv narko kartela, ali da bi trebalo voditi računa o njegovom efikasnom sprovođenju.

Da bi proglašavanje narkokartela terorističkim organizacijama stvorilo nova pravna oružja i osnažilo kapacitete državnih organa u borbi protiv terorizma, to je stav predsjednika Skupštine Andrije Mandića. U obrazloženju, Mandić pored ostalog navodi da bi to stvorilo osnažilo kapacitete. 

"Ovaj zakon bi stvorio nova pravna oružja i osnažio kapacitete državnih organa u borbi protiv terorizma te omogućio sprovođenje važnih javnih politika i eliminisao opstrukcije u izvršavanju naših obaveza iz poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU", istakao je Mandić.

Da trenutno imamo dovoljno pravnih mehanizama i dobar pravni okvir za borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala, te da nam novi zakon nije potreban, smatra advokat Veselin Radulović.

Pojašnjava i da su pravna teorija i praksa odavno razgraničile i utvrdile jasnu razliku između organizovanog kriminala i terorizma.

"Pravni okvir u Crnoj Gori te dvije vrste teškog kriminaliteta, jednog i drugog, dovoljno tretiran da bi se moglo djelovati na to što mi u Crnoj Gori trenutno i već duže vreme nemamo, jesu funkcionalne institucije, jeste dovoljno volje za borbu protiv i terorizma i organizovanog kriminala", kazao je Radulović.

Stoga Radulović inicijativu predsjednika Skupštine doživljava kao političku promociju.

"To je verovatno pokušaj sticanja nekih političkih poena i jedna, rekao bih, više politikanska priča. Pokušaj predstavljanja javnosti da kod političara postoji volja da se djeluje i na te najteže oblike kriminala, a u praksi svedočićemo nečem sasvim suprotnom", istakao je on.

Da bi pak zakon o borbi protiv terorizma mogao doneti određene pravne i operativne prednosti, mišljenja je predsjednik internacionalne policijske organizacije Ivan Pekić.

"Ovakav zakon bi mogao pružiti dodatne alate u borbi protiv narkokartela, ali bi, po meni, morao biti pažljivo definisan kako bi se izbjegle pravne i političke komplikacije. Ključna pitanja su kako bi se zakon primjenjivao u praksi, i da li bi donio realne koristi u odnosu na postojeće mehanizme borbe protiv organizovanog kriminala i terorističkih organizacija", kaže Pekić.

Pekić ukazuje i na konkretne potencijalne koristi koje bismo mogli imati donošenjem Zakona o borbi protiv terorizma.

"Kvalifikacija kartela kao terorističkih organizacija mogla bi omogućiti upotrebu oštrijih mjera poput specijalnih istražnih tehnika, zamrzavanja imovine, međunarodne političke saradnje i strožih kazni", istakao je on.

Pekić dodaje i da bi policija, tužilaštvo i obaveštajne službe donošenjem zakona mogle dobiti veća ovlašćenja, uključujući praćenje finansijskih tokova novca, odnosno lakše hapšenje članova narkokartela.