M.M. [ Mina ]

istraživanje cgo

Građani smatraju da su Srbi najprivilegovaniji

Skoro 60 odsto građana smatra da u Crnoj Gori postoji diskriminacija po osnovu nacionalne pripadnosti, a kao najdiskriminisanija grupa i dalje su viđeni Romi, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Istraživanje javnog mnjenja o stavovima građana i građanki o multikulturalizmu u Crnoj Gori realizovano je od 17. do 25. oktobra, na uzorku od hiljadu ispitanika starijih od 19 godina.

Saradnik na programima u CGO-u Nikola Đurašević kazao je, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljeno istraživanje, da 76,8 odsto građana smatra da je Crna Gora multikulturalna društvo.

„U poređenju sa našim istraživanjem iz aprila prošle godine, imamo pad, jer je tada bilo 81,7 odsto onih koji su bili na tom stanovištu“, rekao je Đurašević.

On je kazao da ostaje prilično visoka percepcija diskriminacije po osnovu vjerske pripadnosti, navodeći da čak 49,1 odsto građana u ovoj godini vidi taj problem.

„Diskriminacija po osnovu nacionalne pripadnosti je raširena - kao takvu je percipira 59,7 odsto ispitanika u ovoj godini“, rekao je Đurašević.

Kada je riječ o diskriminaciji po osnovu nacionalne pripadnosti, on je kazao da su Romi i dalje viđeni kao najdiskriminisanija grupa.

Đurašević je ukazao na značajan porast tog indeksa u odnosu na prošlu godinu sa 3,77 na sadašnjih 4,2.

On je pojasnio da to mjere na skali od 1 do 5, pri čemu je 1 ocjena kada uopšte nema diskriminacije, dok je 5 ocjena potpune diskriminacije.

Đurašević je kazao da je 64,7 odsto građana izjavilo da se nijesu osjećali ugroženo zbog svoje etničke ili vjerske pripadnosti.

On je istakao da to predstavlja blago povećanje u odnosu na istraživanje koje su sproveli prošle godine.

„Naglasio bih da imamo polaraizovanu percepciju diskriminacije manje brojnih naroda, 50,1 odsto smatra da manjine nijesu diskriminisane, dok 49,9 odsto njih to ne misli“, naveo je Đurašević.

Prema njegovim riječima, blizu 55 odsto anketiranih građana vjeruje da su pripadnici određenih nacionalnosti i nacionalnih grupa privilegovani, i taj procenat je u porastu u odnosu na prošlu godinu.

„Podaci ukazuju da su Srbi percipirani kao najprivilegovanija nacionalna grupa, uz blago povećanje prosječne ocjene sa 3,46 odsto u prošloj na 3,49 u ovoj godini“, kazao je Đurašević.

On je rekao da istovremeno pada percepcija privilegovanosti Crnogoraca sa 3,44 na 3,3.

„Dobili smo podatke da su Muslimani i Bošnjaci doživjeli primjetan rast u percepciji privilegovanosti, dok je ta percepcija mnogo manja u slučaju Albanaca i Hrvata, a posebno Roma, koji ostaju na dnu ove ljestvice“, naveo je Đurašević.

On je kazao da većina ispitanika, odnosno preko dvije petine, odnose među etničkim grupama ocjenjuje pozitivnim, oko petine smatra da su oni loši, a za nešto više od trećine oni nijesu ni dobri ni loši.

Prema riječima Đuraševića, u ovoj godini primjetan je značajan rast procenta građana koji smatraju da su njihove zajednice dovoljno zastupljene u odlučivanju - 24,2 odsto u odnosu na 15,2 odsto iz prošle godine.

Kako je naveo, smanjen je udio onih koji osjećaju da njihova zajednica nije uopšte ili nije dovoljno zastupljena.

„U ovoj godini imamo promjene u percepciji doprinosa različitih institucija jačanju svijesti o multikulturalnosti, kulturi i pravima mnajinskih naroda u Crnoj Gori“, ukazao je Đurašević.

On je rekao da se bilježi pad povjerenja prema Vladi oko tog doprinosa, sa 40,6 odsto u prošloj na 34,2 u ovoj godini.

Taj pad, kako je dodao Đurašević, je još veći kod političkih partija, sa 27,9 odsto na 19,7 u ovoj godini.

On je kazao da većina građana, čak 57 odsto, smatra da Ustav i zakoni definitivno i adekvatno štite prava manjina u Crnoj Gori.

„Kada je riječ o doprinosu institucija i organzacija smanjenju diskriminacije prema različitim grupama, ističu se kao ključni akteri nevladine organizacije. Između dva talasa istraživanja, percpecija vjerskih zajednica kao zaštitnika od diskriminacije je porasla, a opalo je povjerenje u političke partije i u instituciju Ombudsmana“, naveo je Đurašević.

On je kazao da oko dvije petine građana, odnosno 38 odsto, vjeruje da Vlada treba da se više posveti problemu diskriminacije.

To je, kako je dodoa, pad procenta u odnosu na 42,2 odsto iz prošle godine.

Prema riječima Đuraševića, gotovo je isti procenat onih koji smatraju da postoje veći problemi koji zahtijevaju hitnije rješavanje.

„Opada javna informisanost o radu Ministarstva ljudskih i manjinskih prava u afirmaciji prava manjinskih naroda“, kazao je Đurašević.

On je rekao da preko 70 odsto građana u ovoj godini, u odnosu na 66 odsto iz prošle godine, navodi da nijesu upoznati sa tim aktivnostima Ministarstva.

„Istovremeno, rad Ministarstva u unapređenju međuetničke tolerancije ocijenjen je sa prosječnom ocjenom 3,29, dok je ona prošle godine iznosila 3“, naveo je Đurašević.

Saradnica na programima u CGO-u Marlena Ivanović kazala je da je u odnosu na prošlo istraživanje porasla svijest građana o postojanju nacionalnih savjeta manjinskih zajednica u Crnoj Gori i to na 41,8 odsto, u odnosu na 37 odsto prošle godine.

Ona je istakla da ipak većinski javnost još nije upoznata da ti savjeti rade.

„Na široj ravni, van institucija, neznatno je porastao procenat građana koji su u nekoj mjeri upoznati sa kulturom i običajima manjinskih naroda u Crnoj Gori, a smanjen je broj onih koji ne mogu da se odrede oko tog pitanja“, rekla je Ivanović.

Kako je kazala, oko 57 odsto ispitanika smatra da su obrazovni programi u Crnoj Gori potpuno ili djelimično prilagođeni promovisanju multikulturalizma i tolerancije među različitim etničkim i vjerskim grupama.

„Oko petine je suprotnog stava, dok oko četvrtine ne može da se odredi oko tog pitanja“, dodala je Ivanović.

Ona je istakla da 47,7 odsto ispitanika i ove godine daje neutralnu ocjenu izvještavanju Radio Televizije Crne Gore (RTCG) o njihovoj nacionalnoj zajednici.

„Oko 35 odsto taj vid rada RTCG-a ocjenjuje pozitivnim, a 17,5 odsto negativnim“, navela je Ivanović.

Govoreći o izvještavanju privatnih medija, ona je rekla da je kumulativna pecepcija različitih nacionalnih zajednica da je to izvještavanje neutralno, pri čemu je zabilježen rast takve ocjene sa 47,1 u prošloj, na 55 odsto u ovoj godini.

Ivanović je rekla da više od dvije trećine građana smatra da mediji utiču na formiranje stavova prema nacionalnim manjinama, a od tog broja 41,7 odsto cijeni da je taj uticaj negativan.

Ona je dodala da 36 odsto ispitanika smatra da u medijima nijesu dovoljno zastupljeni pozitivni primjeri saradnje između različitih etničkih i vjerskih zajednica.

Kako je kazala Ivanović, oko 41 odsto građana navodi da svakodnevno ima kontakt sa pripadnicima različitih etničkih, kulturoloških ili vjerskih grupa, a nešto više od četvrtine nekoliko puta nedjeljno.

Ona je istakla da podaci pokazuju rast percepcije diskriminacije nad manjinskim narodima u svim analiziranim oblastima u odnosu na prošlu godinu.

To je mjereno na skali od jedan do pet, pri čemu je jedan izostanak diskriminacije, a pet potpuna diksriminacija.

Ivanović je kazala da je diskriminacija u zapošljavanju u državnom sektoru ocijenjena sa 2,91, naspram 2,51 u prošloj godini, dok je u privatnom sektoru ocjena 2,78 u odnosu na 2,31 prošle godine.

„Percepcija diskriminacije pred sudovima porasla je sa 2,28 na 2,60, dok je u oblasti obrazovanja zabilježen porast sa 2,23 na 2,56. Kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, ocjena je porasla sa 2,13 na 2,53“, navela je Ivanović.

Ona je, govoreći o distanci u odnosu na različite vjeroispovjesti, kazala da je to najizraženije kada se radi o porodičnim odnosima.

„Oko 38 odsto građana bi imalo problem kada bi član porodice bila osoba drugačije vjeroispovjesti, dok bi 61,9 odsto to prihvatilo bez problema, a sličan pristup je i kada u pitanju član porodice partnera ili partnerke“, dodala je Ivanović.

Ona je istakla da nešto manji procenat ispitanika izražava nelagodu prema osobama druge vjeroispovjesti na rukovodećim položajima, kao šefu, kolegi, prijatelju ili komšiji.

Ivanović je navela da je distanca prema različitim etničkim grupama izraženija na nivou porodice.

Nalazi istraživanja pokazuju da bi, kako je rekla, 34,4 odsto anketiranih imalo problem kada bi član njihove porodice bila drugačije etničke pripadnosti, dok 65,6 odsto ispitanika to ne bi smetalo.

Ivanović je kazala da u ovoj godini 52,3 odsto anketiranih navodi da ne bi stupilo u brak sa osoba iz druge etničke grupe, što je rast u odnosu na 50,4 odsto iz prošle godine.

„I tada smo konstatovali da se radi o izuzetno zabrinjavajućem podatku“, podsjetila je Ivanović.

Ona je dodala da 56,4 odsto anketiranih ne bi stupilo u brak sa osobama drugačije vjeroispovjesti, što je nešto manje u odnosu na prošlu godinu kada je bilo 58,1 odsto, ali je u pitanju negativan procenat.

Đurašević je rekao da je u prastu stav da treba nepovjerljivo i suzdržano nastupati prema osobama drugih etničkih grupa, čak i u prijateljskim odnosima.

„U ovoj godini taj stav ima 31,3 odsto ispitanika, naspram 29,9 odsto u prošloj godini. 54 odsto ispitanika smatra da je svaka nacija bogata istorijom i kulturom na svoj način, iako je taj procenat niži nego prošle godine“, rekao je Đurašević.

Kako je kazao, kao i prošle godine, oko petine ispitanika vjeruje da je istorija i kultura njihove nacije mnogo bogatija od drugih, ali raste i broj protivnika tog mišljenja.

Đurašević je naveo da se, iako dvije trećine građana smatra da je Crna Gora otvorena prema migrantima i izbjeglicama, bilježi rast distance prema njima.

On je kazao da i u prošlom i ovom istraživanju oko 44,8 odsto ispitanika smatra da postoji dovoljno mehanizama za zaštitu i integraciju migranata i izbjeglica.

„Veliki je pad u procentu onih koji smatraju da država treba da omogući više tih mehanizama i rast onih koju vjeruju da migrante i izbjeglice ne treba zadržavati na teritoriji Crne Gore“, rekao je Đurašević.

Kako je naveo, preko tri petine građana smatra da su teme vezane za kulturu manjina djelimično ili adekvatno zastupljene u obrazovnom sistemu, dok manje od trećine smatra suprotno.

Đurašević je rekao da 57,2 odsto podržava uvođenje više sadržaja u školama koji promovišu multikulturalizam, dok manje od petine ne podržava, a četvrtina nema stav o tom pitanju.

On je kazao da 73,2 odsto građana smatra da su incidenti u društvu motivisani etničkom i vjerskom netrpeljivošću, što je porast u odnosu na prošlu godinu kada je 61 odsto građana tako mislilo.

Đurašević je naveo da 26,8 odsto ispitanika vjeruje da ti incidentni nijesu motivisani vjerskom i etničkom netrpeljivošću, što je pad u odnosu na 38,2 odsto iz prošle godine.

„Oni koji taj uzrok ne vide kao dominantan navodili su politiku, ukupno nezadovoljstvo u društvu, psihičke poremećaje, narkomaniju, alkholizam i drugo“, rekao je Đurašević.

Istraživanje je dio projekta Multikulturalnost u fokusu, koji sprovodi CGO uz finansijsku podšku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Podršku u sprovođenju istraživanja pružio je Institut Damar.