M.V.

međunarodni dan

Još se učimo demokratiji ali Crna Gora napreduje

Crna Gora je uoči Međunarodnog dana demokratije, 15. septembra napravila određene pomake, ali politička nestabilnost, politizacija institucija te polarizacija društva ukazuju da smo daleko od pune demokratije. To su ocijenili sagovornici Portala RTCG, koji ukazuju da treba raditi na medijskim slobodama, ubrzanju evrointegracija i procesuiranju slučajeva visoke korupcije.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2007. godine odlučila da se 15. septembar proslavlja kao Međunarodni dan demokratije — u cilju promovisanja i održavanja principa demokratije — i pozvala sve države članice i organizacije da obilježe taj dan na odgovarajući način.

Beogradski pravnik i stručnjak za ljudska prava Milan Antonijević, u razgovoru za naš portal ocjenjuje da je demokratije u Crnoj Gori 2024. godine je i dalje obilježeno političkom nestabilnošću, začinjeno etničkim podjelama i još uvijek prisutnim sporovima oko identiteta.

"Izbori su uglavnom slobodni, vladavina prava se mora jačati i udaljiti od korupcije i politizacije institucija. Medijske slobode se osvajaju, a nezavisni mediji se još uvijek bore sa ekonomskim i političkim preprekama. Evrointegracije ostaju prioritet, veliki su podsticaji iz Evropske unije da Crna Gora napreduje, ali su usporene, mogu biti mnogo brže", ističe Antonijević.

Ono što je bitno, smatra on, je da postoji potencijal za napredak, uz dublje reforme.

"A da bi se one desile, mora postojati jedinstvo unutar Crne Gore. Demokratija podrazumijeva i ono što mi iz Srbije često vidimo kod vas, a to je spremnost na raspravu, dijalog i poštovanje suprotnih stavova. To je odlika zrelosti društva i volio bih da iz dana u dan, kada pratim sve što se u Crnoj Gori dešava vidim spremnost i na kompromis, upravo zarad nacionalnog interesa, priključenja Crne Gore Evropskoj uniji. To svjetlo demokratije, ta luča koja je uvijek prisutna u Crnoj Gori, daje mi i razlog za optimizam i zato vam želim srećan Dan demokratije", poručio je Antonijević.

Za komentar smo pitali i novinarku Milu Radulović. 

"Smjenom trodecenijske vlasti,koja je djelimično počivala i na nepoštovanju izborne volje gradjana, stvorene su pretpostavke za jačanje demokratije u našoj državi. To međutim još nije slučaj jer partije više rade za svoje interese umjesto da jačaju institucije i artikulišu ciljeve za koje su ih građani glasali", kazala je Radulović u razgovoru za Portal RTCG.Naglašava da sloboda medija kao preduslov demokratije još ne postoji jer su, kako tvrdi, mediji mahom sredstvo u nečijim rukama, umjesto da su profesionalni, kritički i da kao takvi doprinose razvoju demokratije.

"Na žalost, na ovi prostorima imamo još dosta da učimo o demokratiji jer nam to nije jaka strana,ne samo u Crnoj Gori već na čitavom Zapadnom Balkanu", istakla je novinarka Radulović.

Analitičar i novinar Predrag Zečević ocijenio je da je jasno da i pored uspostavljene smjenjivosti vlasti, kvalitativni napredak demokratskih institucija još izostaje.

"Iako su od 30. avgusta 2020. godine promijenjene tri vlade i uvedena kohabitacija između svih predsjednika i premijera, jasno je da Crna Gora i dalje ima karakteristike "hibridnog režima" ili "polu-konsolidovane demokratije". Međutim, pored svih tih manjkavosti jasno je da u Crnoj Gori na djelu najveća demokratija u njenoj istoriji i najbolji životni standard ikada. Iako ima još mnogo prostora za napredak. Prema izvještajima relevantnih NVO, prostora za poboljšanje ima u okviru vladavine prava, eliminisanja sistemske korupcije i u nedostacima procesuiranja slučajeva visoke korupcije. Izostanak sankcija za odgovorne pojedince i izostanak vetinga u pravosuđu su ipak glavni nedostaci", istakao je Zečević.

Dodatni problem predstavlja, tvrdi on, i duboka polarizacija društva, pojačana uticajem religije na politički diskurs, što dodatno usložnjava pitanja ljudskih prava, naročito marginalizovanih grupa.

"Ovi izazovi jasno pokazuju da Crna Gora, uprkos pomacima, još uvijek nije dostigla nivo potpune demokratije", istakao je Zečević.