Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela

VARHELJI ZA TVCG

Rekonstrukcija Vlade ne bi trebalo da utiče na evropski put

Rekonstrukcija Vlade, sama po sebi, ne bi trebalo da utiče na put Crne Gore ka Evropskoj uniji, poručio je u intervjuu za Javni servis evropski komesar za prošrenje i susjedstvo Oliver Varhelji.

On kaže i da je veoma važno ono što je Vlada Crne Gore postigla dobijanjem IBAR-a.

“Jasno je šta takva politička konstrukcija može ostvariti za zemlju. Zato mislim da je svako ko je dio ove političke konstrukcije i koalicije željan da nastavi ovim putem. Kada posmatram to pitanje, pretpostavljam da bi premijerove namjera trebale ili će biti – to je na njemu da vam kaže – da čak i osnaži ovu političku konstrukciju, jer je uspješna”, kazao je Varhelji.

To je politička konstrukcija koja je, kako kaže, uspjela da Crnu Goru izvuče iz trogodišnjeg ćorsokaka.

“To je politička koalicija i konstrukcija zahvaljujući kojoj je Crna Gora ostvarila rezultate i vrlo brzo je dovela do početka ove posljednje faze pregovaračkog procesa”, poručio je Varhelji.

On kaže i da sljedeća Evropska komisija mora imati proširenje.

„Sljedeća Evropska komisija će morati da bude Evropska komisija koja će dočekati nove članove“, zaključio je Varhelji.

Održana je jedna od najvažnijih međuvladinih konferencija. Šta ispunjavanje privremenih mjerila zapravo znači za našu zemlju?

Varhelji: Znači da ulazimo u finalnu fazu pristupnih pregovora. Znači da od sada počinjemo da zatvaramo takozvana pregovaračka poglavlja, odnosno pregovaračke oblasti, a to znači da proširenje sada postaje neminovno za Crnu Goru.

Kako gledate na dalje korake Crne Gore. Je li Crna Gora spremna i hoće li biti spremna da započne sa zatvaranjem pregovaračkih procesa tokom trajanja mađarskog predsjedavanja Evropskom unijom?

Varhelji: Nakon ove odluke, sada je sve na Crnoj Gori da završi posao i pregovore u bilo kojem poglavlju. Posljednja za zatvaranje biće Poglavlja 23 i 24, koji se tiču oblasti vladavine prava, ali i prije toga već možemo da počnemo sa zatvaranjem određenih poglavlja. Neka su već provizorno zatvorena, što znači da su suštinski razgovori zaključeni. Sada ih takođe možemo formalno zatvoriti, a zatim raditi na zatvaranju drugih. Nadam se da ćemo do kraja godine, odnosno do kraja mađarskog predsjedavanja, sa Crnom Gorom zatvoriti znatan broj poglavlja. Koliko znam o planovima mađarskog predsjedništva u Savjetu Evropske unije, oni su spremni da idu brzo, ne samo sa Crnom Gorom, već i sa svim zemljama Zapadnog Balkana koje pregovaraju za članstvo. Dakle, mislim da Crna Gora ima veliku priliku da u narednih šest mjeseci zatvori što je moguće više poglavlja.

Znamo da su poglavlja 23 i 24 najzahtjevnija u pregovaračkom procesu i da predstavljaju najveće izazove. Koja su druga izazovna poglavlja koja su ključna za Evropsku uniju, a koja Crna Gora mora ispuniti. Već ste rekli da bi nekoliko njih moglo biti zatvoreno u narednih šest mjeseci. O kojim je poglavljima riječ?

Varhelji: Naravno, u svim EU pristupnim pregovorima postoje najbitnije oblasti na koje se, pored fundamentalnog klastera - odnosno oblasti vladavine prava, obraća posebna pažnja. A ona se, naravno, odnose na takozvane 'četiri slobode' – slobodnog protoka dobara, usluga, ljudi i kapitala. Pored toga, još jedna važna oblast je poljoprivreda. Riječ je o oblasti sa veoma složenom EU regulativom koja ima znatne finansijske implikacije. Uz to bih dodao i kohezijsku i strukturnu politiku, koje su uvijek veoma važan dio pregovora kada se zemlje koje su ispod EU razvojnog prosjeka pridružu Uniji. Očigledno, to su ključne oblasti na kojima sada moramo intenzivno raditi.

Jedan od znakova evropske posvećenosti cijelom regionu je novi razvojni plan za Zapadni Balkan. Kada će Crna Gora dobiti prvu tranšu i kada će se o reformskoj agendi raspravljati u ovoj instituciji. Na koliko novca Crna Gora može računati?

Varhelji: Već na ovome radimo sa administracijom u Podgorici, paralelno sa međuvladinom konferencijom. Nadam se da ćemo brzo zatvoriti razgovore o reformskoj agendi sa Podgoricom, a to bi značilo da bi do kraja ljeta mogli donijeti sve odluke, nakon čega bi moglo doći do prvih isplata. Riječ je o sedam odsto svih doprinosa koje će Crna Gora dobiti. Ali najbitniji elemenat je da se sa usvojenom reformskom agendom takođe može ubrzati rad povezan sa pristupanjem Evropskoj uniji. Što znači da bi sa usvojenim reformama takođe mogli da napravimo brži napredak u pristupnim pregovorima.

Za napredovanje u pregorima, Crnoj Gori je potrebna stabilna vlada i stabilno političko i društveno okruženje. Mislite li da bi eventualna rekonstrukcija vlade Crne Gore mogla dovesti do usporavanja reformi?

Varhelji: Mislim da je veoma važno ono što je ova vlada postigla. Sa današnjom odlukom, jasno je šta takva politička konstrukcija može ostvariti za zemlju. Zato mislim da je svako ko je dio ove političke konstrukcije i koalicije željan da nastavi ovim putem. To je takođe potvrdio premijer na sastanku i na presu. Kada posmatram to pitanje, pretpostavljam da bi njegove namjera trebale ili će biti – to je na njemu da vam kaže – da čak i osnaži ovu političku konstrukciju, jer je uspješna. To je politička konstrukcija koja je uspjela da Crnu Goru izvuče iz trogodišnjeg ćorsokaka. To je politička koalicija i konstrukcija zahvaljujući kojoj je Crna Gora ostvarila rezultate i vrlo brzo je dovela do početka ove posljednje faze pregovaračkog procesa. Zato mislim da rekonstrukcija vlade, sama po sebi, normalno ne bi trebalo da utiče na pristupni put Evropskoj uniji. Ali sa uspjehom koji je ostvaren, mislim da je motivacija još veća da se dodatno osnaži politička konstrukcija i koalicija.

Na početku vašeg mandata kao komesara, rekli ste da očekujete da će makar jedna zemlja biti spremna za pridruživanje Evropskoj uniji. Sada pominjemo 2028. ili 2030. godinu. Koja vam godina zvuči realističnije?

Varhelji: Interesantno je da ste se toga sjetili. Da, to sam izjavio, zajedno sa izjavom da bez postignuća nema cilja. Ono što je ta izjava značila je da bi trebalo da imamo makar jednu zemlju koja je zatvorila sva poglavlja sa Evropskm unijom do kraja mog mandata. To je težak zadatak, ali ne bih isključio da do kraja ove godine ili sredine iduće možemo imati makar jednu, Crnu Goru, koja je zatvorila sva poglavlja. Ali, šalu na stranu, ono što je izuzetno važno je da sljedeća Evropska komisija mora imati proširenje. Sljedeća Evropska komisija će morati da bude Evropska komisija koja će dočekati nove članove. A to znači da će na samom početku novog mandata pregovori morati biti zaključeni sa svima koji žele da se pridruže. Ali kao što znate, proširenje je proces baziran na zaslugama. Dakle, moja najbolja volja ispred Evropske unije ne znači ništa ako se ne ispune neophodni uslovi za pristupanje. A Crna Gora je sada svima dokazala da ukoliko kandidat pokaže rezultate, pokazaće ih i Evropska unija.

Kako nakon nedavnih izbora vidite sljedeću Evropsku komisiju u svijetlu politike proširenja?

Varhelji: Mislim da bi trebalo pogledati takozvanu stratešku agendu na kojoj lideri trenutno rade. Manje više, riječ je o političkom programu sljedeće komisije i sljedećeg institucionalnog ciklusa. Ako to pogledate, vidjećete da je proširenje ključna politička oblast. Takođe je veoma jasno da, obećanja vezana za realizovanje proširenja koja su u posljednje tri godine dali lideri, postaju sve čvršća. I ne samo to, već smo takođe postavili sve instrumente za to – pomenuli smo razvojni plan, mogao bih ovdje takođe istaći plan ekonomskih investicija, novu metodologiju proširenja. Dakle, sve instrumente smo učinili dostupnim kako bi realizovali proširenje i kako bi to proširenje učinili bržim. Dakle, mislim da se bližimo tački bez povratka i u tom smislu je veoma jasno da evropski izbori takođe imaju političku poruku. Mislim da ta politička poruka glasi da će se Evropska unija, ukolike ne raste, smanjiti.

Kada govorimo o Crnoj Gori, takođe moramo pomenuti regionalni kontekst. Kako procjenjujete trenutnu situaciju u regionu. Danas u Briselu imamo lidere Srbije i Kosova, koji trenutno razgovaraju. Kako vidite situaciju u drugim zemljama Zapadnog Balkana?

Varhelji: Mislim da bi proširenje kao perspektiva trebalo da nastavi da stabilizuje region. Tačno je da vidimo mnoge stvari koje se ne kreću u tom pravcu i da postoje određene stvari koje čak ni Evropska unija sa politikom proširenja ne može promijeniti, ali ono što je takođe jasno je da, sa snažnijim angažmanom Evropske unije i jasnom porukom narodima Zapadnog Balkana da želimo da Zapadni Balkan uđe u Uniju i da smo stoga spremni da izađemo u susret i omogućimo benefite i prije dostizanja statusa članice poslovnim subjektima i građanima Zapadnog Balkana, možemo pomoći regionu da prošlost ostavi za sobom. Zato mislim da će današnji primjer Crne Gore takođe natjerati ljude u drugim zemljama Zapadnog Balkana da požele da i njihove vlade ubrzaju put ka ulasku u Evropsku uniju.