B.B.

PERIĆ

Za 18 godina nezavisnosti naučili tek da svaka vlast ima kraj

Jedan od osnivača pokreta Preokret Srđan Perić ističe da za 18 godina nezavisnosti nijesmo uradili mnogo na jačanju institucija i građenju boljeg društva. Dvije lekcije su usvojene a to je svaka vlast ima kraj i da sve ne zavisi od partijske knjižice. Kako dodaje te dvije lekcije nijesu prevelike i treba da ih nadograđujemo da bi bili država koja je na korist svojim građanima.

Gostujući u Jutarnjem programu TVCG, Perić naglašava da je Dan nazavisnosti značajan datum i da je ta 2006. bila zajednička odluka svih građana i onih koji su bili za i protiv.

"Nijesmo uspjeli za 18 godina da osnažimo institucije, neke kojima smo dali autonomiju otiše su u suprotnost. Što se tiče ekonomije stojimo lošije i danas je teže kupiti stan nego što je bilo ranije, finansijski udar na zdravstvo je ogroman, politički sistem koji je trebao da bude instrument građana nije odmakao mnogo u tom pravcu", kaže Perić.

Poručuje da treba spriječiti samovolju vlasti, jer je sklona tome, ohrabriti intelektualce da učestvuju u društvenim procesima, vrednovati ljude prema kvalifikacijama, a ne partijskoj knjižici. Važno je da smo kaže usvojili dvije lekcije da svaka vlast ima kraj i da partijska knjižica nije presudna.

"To su dvije lekcije ne prevelike, ali one su pređene i treba da ih nadograđujemo da bi bili država koja je na korist svojim građanima", smatra Perić.

Ocjenjuje da nema reforme izbornog zakonodavstva, jer to nije interes političke klase. Kada je njihov ineteres u pitanju postoji apsloutni konsenzus.

Kako objašnjava tri mjerila su problematična po pitanju ispunjavanja Ibara, uloga ministra pravde u Sudskom savjetu, izbor predsjednika Vrhovog suda i finansiranje političkih partija i izbornih kampanji, a ta stavka stvara uslove za klijentelističku mrežu i favorizovan položaj postojećih političkih subjekata u odnosu na nove aktere, grupe građana, NVO i slično.

"Kada im odgovara da konzerviraju taj sistem tu imaju konsenzus. Tada nema nikakvih podjela. Što se tiče koncepta otvornih listi, ima rezerve prema tom sistemu, jer je moguće korumpirati pojedinca, ali kada izborni proces izgubi legitimitet tada odluke vraćate građanima i on bira svog poslanika i tada može da adresira odgovornost na pojedinca. Na taj način prije ćemo doći do kredibilnih i autonomnih poslanika na koje će građani moći više da utiču u kreiranju odluka", navodi Perić.

Što se tiče Rezolucije o Srebrenici i prihvatanju dva amandmana, kaže da je očekivano da političari daju predimenzinirane izjave, te da ti amandmani nijesu nešto drastično pomjerili.

Ključno je da političari koji donose odluke sve nesuglasice dovogore između sebe i da se usaglase i sa usaglašenim stavom idu u javnost posebno međunarodnu. Kako je kazao, naša vlast kao da je jedva čekala da tenzije koje postoje među njima iznesu.

"Nema ništa sporno da se pokaže poštovanje prema žrtvama i toj vrsti zločina. Rezolucija dolazi u trenutku kada su odnosi pogoršani na Balkanu i postoji uvijek želja da se iz toga izvuče neka koristi. Smatram da bi Vlada trebala da se jasno odredi prema toj rezoluciji, a mi imamo situaciju da jedan dio vlasti relativizuje tu odluku", kaže Perić.

Ističe da smo sada u procesu EU integracija i teško da nam pripada uloga policajca u odnosu na 90-te. Ova situacija je opterećujuća za taj proces i po njegovom mišljenju je peglanje unutarpartijskih procesa i bježanje od odgovornosti. Ako su nekome toliko neprihvatljivi stavovi onda treba da uskrati podršku vladi.

Komentarišući protestnu notu Hrvatske zbog najavljene rezolucije o Jasenovcu, Perić ne očekuje da će Hrvatsa blokrati naš EU put, ali neće gledati blagonaklono i u pitanju su vrlo osjetljive stvari.

"EU je jako zainteresovana za proširenja i Hrvatska se tu ponaša odgovorno, ali signale koje šaljemo već duže ka toj zemlji nijesu dobri. Možemo imati određene različite stavovove u odnosu na susjede, ali ako ste bili spremni da komunicirate o nekim pitanjima sa Srbijom, šta vas sprečava da pričate na isti način i sa Hrvatskom", kaže Perić.