Б.Ч.Ј.

CGO

Izostala demokratska konsolidacija Crne Gore

Uoči 15. septembra Međunarodnog dana demokratije, Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazao je na izostanak potrebne demokratske konsolidacije u Crnoj Gori, kao i na političku nestabilnost koja traje i krizu legitimiteta ključnih poluga vlasti.

Iz CGO-a napominju da Crna Gora iščekuje treću Vlade od promjene višedecenijske vlasti 2020. godine.

Na žalost, kako navode, te dugo čekane promjene su iznevjerile očekivanja mnogih.

"Protekli period je obilježen i otvorenim kršenjem Ustava, zakona, grubim zloupotrebama javnih ovlašćenja i resursa, prizemnim etiketiranjem neistomišljenika, itd. To prati i kontinuirani trend pada povjerenja u institucije sistema, a što ima negativne posljedice za ukupnu demokratizaciju i evropeizaciju Crne Gore", kazali su.

Kako dodaju iz CGO-a, dodatno svjedočimo ubrzanoj retradicionalizaciji društva.

"U okviru koje se i ljudska prava, koja su s mukom osvojena, ponovo dovode u pitanje, uz rastuću netrpeljivost prema drugima i drugačijima, kao i različite oblike napada na aktiviste ljudskih prava i pripadnike ranjivih grupacija", navodi se u saopštenju.

Opominju, kažu, i izvještaji Freedom House-a u kojima je Crna Gora rangirana među države koje imaju tranzicioni ili hibridni režim, odnosno još uvijek nije povratila nekadašnji status koji je kategorisao među djelimično konsolidovane demokratije.

Ističu da se time potvrđuje i ocjena CGO-a da "nove vlasti nijesu donijele nove demokratske prakse, već da su stare loše dodatno intenzivirane, dok su institucije sve slabije".

"Nalazi iz istraživanja 'Kakva nam država treba?', koje je CGO radio u saradnji sa agencijom Damar i fondacijom Friedrich Ebert, ukazuju da čak 46,4% građana i građanki smatra da političari u Crnoj Gori ne rade da svi budu jednaki pred zakonom i da u Crnoj Gori zažive evropski standardi koji garantuju vladavinu prava, čime se ozbiljno ograničavaju dometi razvoja demokratije. Istovremeno, preko dvije trećine (67,9%) ispitanika/ca navodi da vladavina prava nije moguća bez odgovornosti, transparentnosti i jednakosti svih pred zakonom. Pored hronično niskog nivoa povjerenja u partije, indikativan i podatak da 62% građana i građanki smatra da je potrebna izmjena izbornog sistema u Crnoj Gori, odnosno uvođenje otvorenih lista koje bi dale više slobode biračima, da po individualnim preferencijama biraju svoje predstavnike umjesto što to čine političke partije", navodi se u saopštenju CGO-a.

Iako su ovogodišnji fokus Međunarodnog dana demokratije mladi, iz CGO-a navode da oni i dalje nijesu u fokusu vlasti u Crnoj Gori. Sve je, dodaju, prisutnije vršnjačko nasilje i zloupotrebe u školskom sistemu bez sistemskog odgovora.

"Pri tom, mladi koji su tradicionalni i vjerski orijentisani izražavaju želju za ostankom u zemlji, dok oni koji imaju kritičko razmišljanje planiraju da je napuste u potrazi za boljom budućnošću. Istraživanje stavova mladih u Crnoj Gori, koje je CGO sproveo uz podršku Američke ambasade, ukazuje i da mladi većinski nisu zainteresovani za politička pitanja u našoj zemlji i da cijene da njihov glas nema ili ima veoma mali uticaj na djelovanje institucija", navodi se u saopštenju.

Iz CGO zaključuju da je sadržaj demokratskih obrazaca koji treba da budu garant funkcionalne vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, kao i socijalnog blagostanja i dobrog životnog standarda, potisnut partijskim i ličnim interesima.

"Građani i građanke su u fokusu samo tokom predizborne kampanje, a odgovornost za predizborna obećanja i za posljedice odluka koje donose ostaje zaboravljen institut kod donosilaca odluka", zaključuje se u saopštenju CGO-a koje potpisuje koordinatorka programa Demokratizacije i evropeizacije Mira Popović Trstenjak.

Međunarodni dan demokratije uspostavljen je 2007. godine od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u cilju ohrabrivanja vlada na jačanje i konsolidaciju demokratije.