M.D.

Mirković: Skup i netransparentan državni aparat 

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je, u proteklom periodu, analizirao rad pojedinih članova Vlade - primarno ministra bez portfelja i potpredsjednika u Vladi Crne Gore, a u kontekstu hiperinflacije funkcija u strukturi Vlade, sa često preklapajućim ili nejasnim nadležnostima, ali i izražene netransparentnosti, saopštili su iz te NVO.

CGO podsjeća da Crna Gora ima najbrojniju vladu u Evropi, sa 32 člana, od čega čak sedam potpredsjednika i jednim ministrom bez portfelja. To je samo jedna ilustracija neracionalnog odnosa prema državnoj kasi, jer kvalitet i učinkovitost rada nisu ni približno proporcionalni visini izdvajanja iz budžeta za administraciju.

"Do sada je CGO obradio i uporedio aktivnosti u odnosu na zarade i prateće benefite ministra bez portfelja iz PES-a Milutina Butorovića, potpredsjednika Vlade Miluna Zogovića iz DNP-a i Budimira Aleksića iz NSD-a, potpredsjednika iz Demokrata Alekse Bečića i Moma Koprivice, te potpredsjednika Vlade iz PES-a Filip Ivanovića", poručio je saradnik na programima Nikola Mirković.

On navodi da ovaj kratak osvrt pokazuje ogromne razlike u kvantitativnom dijelu aktivnosti, od onih sa minimalnim do onih sa nešto većim obimom rada.

Zajednički imenitelj tih aktivnosti je, dodaje, da su uglavnom protokolarnog i promotivnog tipa, bez mjerljivih rezultata.

"Dodatno, uočeni su i obrasci političke trgovine i partijskog zapošljavanja, a sve praćeno netransparentnošću i gotovo potpuno odsustvo saradnje sa civilnim sektorom. Kako bi imali kompletnu sliku o racionalnosti ulaganja, CGO je od Generalnog sekretarijata Vlade (GSV), putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, tražio podatke o ukupnim pojedinačnim troškovima kabineta ministra Butorovića, te potpredsjednika Aleksića, Zogovića, Bečića, Koprivice i Ivanovića", poručio je on. 

"Tražene su informacije o bruto i neto zaradama njihovog tima, putnim troškovima, dnevnicama za službena putovanja, troškovima iznajmljivanja i opremanja kancelarija, zatim troškovima kancelarijskoj materijala, telefonskih računa, kao i reprezentacije, goriva, amortizacije i eventualnih popravki službenih vozila, itd. Iako su ovi zahtjevi poslati od polovine maja do kraja jula, uz niz urgencija, CGO nije dobio niti jedan odgovor od GSV-a, čime su prekršene odredbe Zakona o slobodnom pristupu informacija. Stoga je CGO, za dio predmeta, podnio i žalbe Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP)", naglašava Mirković. 

"Ovih dana javnost je saznala i za porazne podatke koji su možda dio objašnjenja zašto se ovakve informacije kriju - Crna Gora ima gotovo 30 puta više službenih vozila za potrebe javnih funkcionera i drugih zapošljenih u javnoj upravi nego vatrogasnih vozila, iako su vatrogasci ti koji, kako to svjedočimo, nadljudskim naporima, sa vozilima starim više decenija, spašavaju živote i imovinu građana. A to je samo dio ogromnih troškova glomazne administracija sve više fokusirane samo na sebe i svoje privilegije, umjesto na javni interes", dodaje on. 

Ovaj pristup, kako kaže, potvrđuje i zabrinjavajući nivo netransparentnosti rada 44. Vlade, koja prelazi granice političkog ukusa, ali i osnovnih standarda demokratske prakse i odgovornog upravljanja institucijama.

"Raskorak između deklarativnih prioriteta i realnog ulaganja u ključne javne servise pokazuje da se politika trošenja javnog novca vodi partikularnim, a ne javnim interesima. Na žalost, vidimo i da je ambicija mnogih, prilikom zalaganja za promjenu vlasti, bila samo da prigrabe privilegije, a ne da unaprijeđuju različite segmente društva", zaključuje Mirković.