B.B.

Falisfikovanje potpisa birača krivično djelo, veće kazne za nezakonito finansiranje partija

Ministarstvo pravde odgovorilo je na inicijativu članova Odbora za izbornu reformu Nikole Rakočevića i Vasilija Čarapića da se izmijeni i dopuni Krivični zakonik kako bi se spriječile zloupotrebe u izbornom procesu, odnosno određene radnje tretirale kao krivično djelo, a ne prekršaj. Ministarstvo je prihvatilo većinu predloga, a za druge sugerisalo da se u Skupštini izmijene postojeći zakoni koji određene radnje tretiraju kao prekršaje, kako bi bili uvršteni u Krivični zakonik.

U Ministarstvu pravde smatraju da bi predlog "Falsifikovanje potpisa birača radi utvrđivanja biračke liste" trebalo inkriminisati kroz već postojeći član 413 Krivičnog zakonika Crne Gore. Prihvataju i predlog da se formuliše posebno krivično djelo za svjesno sticanje koristi od nelegalnog priloga, a prihvaćeno je i da se povećaju kazne zatvora u slučaju prihvatanja priloga za zabranjeni izvor finansiranja.

Kako navode u saopštenju koje je potpisao ministar pravde Bojan Božović, predlog da se u Krivični zakonik uvrsti „Nelegalno finansiranje političkih partija iz inostranstva“ i „Nezakonito finansiranje političkog subjekta prekoračenjem zakonom dozvoljenog iznosa priloga“ u Ministarstvo pravde pozdravljaju, ali ističu da su navedene radnje već propisane kao prekršaji unutar Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, te je potrebno da Skupština Crne Gore inicira izmjene i dopune tog Zakona, kako bi se takve radnje brisale kao prekršaj, a bile tretirane kao krivična djela.

"Tako, na primjer, članom 15 stav 4 Zakona propisan je najviši iznos koji fizičko i pravno lice može da uplati za redovan rad i finansiranje izbornih kampanja političkog subjekta (do 10.000, odnosno 20.000 eura). Uplata iznosa od 10.000 eura iznad zakonom dozvoljenog maksimuma bi se tretirala kao prekršaj, dok bi uplata koja prelazi 20.000 eura iznad propisanog maksimuma predstavljala krivično djelo", objašnjavaju u Ministarstvu.

"Ministarstvo pravde prihvata predlog da se formuliše posebno krivično djelo za svjesno sticanje koristi od nelegalnog priloga, koje se u tom obliku ne razlikuje od postojećeg djela. Sa sadašnjeg nehata izostavljene su posljedice. Na taj način bi se diferencirale situacije kada je lice svjesno da se radi o nelegalnom prilogu i kada se radi o situaciji nehatnog postupanja, pri čemu bi u slučaju nehata bila propisana blaža kazna. Predložene izmjene biće razmotrene prilikom izrade Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore", naglašavaju u Ministarstvu.

U odnosu na predloge da krivično djelo bude „Davanje i primanje dara u vezi sa glasanjem“ Ministarstvo pravde napominje da je ono već inkriminisano u članu 186 Krivičnog zakonika Crne Gore („Povreda slobode opredjeljenja pri glasanju“). Isto je i sa predlogom „Podmićivanje poslanika odnosno odbornika", koje se preklapa sa članom 186 stav 2 Krivičnog zakonika, ali će ovaj predlog ipak razmotriti prilikom izrade Predloga zakona.

"U odnosu na predlog kojim se traži novi član „Falsifikovanje potpisa birača radi utvrđivanja biračke liste", Ministarstvo pravde smatra da bi navedenu radnju trebalo inkriminisati kroz već postojeći član 413 Krivičnog zakonika Crne Gore („Posebni slučajevi falsifikovanja isprave"), na način što će se ista propisati kao jedna od radnji izvršenja predmetnog krivičnog djela. Na ovaj način ostvarila bi se svrha predloga, uz izbjegavanje prenormiranja unutar Krivičnog zakonika", navode u odgovoru.

Predlog „Nezakonito finansiranje političkog subjekta prekoračenjem zakonom dozvoljenog iznosa priloga", Ministarstvo je prihvatilo povećanje kazne zatvora za osnovni oblik sa dosadašnjih do jedne na predloženih do dvije godine zatvora.

"U odnosu na predlog da se u navedenom članu doda novi stav kojima se propisuje krivična odgovornost lica koje, svjesno činjenice da je u pitanju zabranjeni izvor finansiranja političkih subjekata, da sredstva, prilog ili drugu korist političkom subjektu, Ministarstvo pravde smatra da navedeno ponašanje moguće inkriminisati kroz izmjene i dopune člana 193v Krivičnog zakonika, uz izmjenu samog naziva krivičnog djela, kako bi isti obuhvatio i davanje priloga iz zabranjenih izvora.
U odnosu na predlog da se u članu 193v Krivičnog zakonika Crne Gore doda stav kojim se propisuje krivična odgovornost lica koje da sredstva, prilog ili drugu korist političkom subjektu, iako mu je poznato ili bilo dužno da zna da je u pitanju zabranjeni izvor finansiranja, smatramo da isto nije moguće propisati iz razloga što sticajem krivice koji se predlaže (svjesni nehat) ne odgovara biću krivičnog djela, s obzirom na to da se krivično djelo mora propisati na koji način se biće utvrđuje od lica koje daje odnosno dajevaoc priloga da li je zaista moglo ili bilo dužno da zna da je riječ o zabranjenom izvoru finansiranja", objašnjavaju u Ministarstvu.

U odnosu na predlog da se kažnjava i za pokušaj, Ministarstvo pravde smatra da to nije moguće.

Predlog da prikrivanje priloga i koristi bude krivično djelo, Ministarstvo pravde smatra opravdanim, budući da predlog sadrži prag (vrijednost veća od 10% maksimalnog iznosa priloga dozvoljenog zakonom), što omogućava jasno razgraničenje u odnosu na prekršaj koji je za istu radnju propisan Zakonom.

U odgovoruu naglašavaju da intenzivno rade na Predlogu Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, koji su usklađeni sa preporukama i komentarima sadržanim u dokumentima Evropske komisije kako bi se obezbijedilo njihovo pravovremeno dostavljanje Evropskoj komisiji, najkasnije u prvom kvartalu naredne godine, i uputilo ih na usvajanje Skupštini Crne Gore, čime bi se ispunile obaveze Crne Gore iz IPA 2024 i otvorilo novo poglavlje 23.