Б.Ч.Ј.

MILATOVIĆ ZA BEČKI STANDARD

"Pravosuđe je naša naslabija karika"

Najveći izazov za budućnost zemlje, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vidi u novoj organizaciji crnogorskog pravosuđa. Milatović je kazao i da Crna Gora može da bude centar za kriptovalute samo ako to ne šteti njenom evropskom putu. Naveo je i da 60 odsto Crnogoraca želi da se Crna Gora uključi u inicijativu "Otvoreni Balkan".

Milatović je to rekao u intervjuu za bečki "Standard".  Na konstataciju "Standarda" da Kremlj pokušava da širi lažne vijesti da bi vodio hibridni rat na Balkanu i na pitanje šta, kao šef jedne NATO države preduzima da spriječi tu infiltraciju Milatović je kazao da smatra da su bezbjednosni rizici u Crnoj Gori potpuno isti kao u Austriji.

"Međutim, nama kao mladoj demokratiji, malo je teže nego u nekim zapadnoevropskim zemljama nositi se sa ovim izazovima. U tom kontekstu, članstvo Crne Gore u NATO je veoma važno jer dobijamo tako značajnu podršku. Prošle godine sajt crnogorske vlade bio je masovno napadnut, a tehnički kapaciteti Crne Gore bili su relativno slabi. Za oporavak od napada imali smo tri strateška podržavaoca: USA, Francusku i Sloveniju. Uz svu tu pomoć koju smo dobili i od Evropske Komisije te zajedničkim naporima Slovenije i Francuske, sada radimo i na uspostavljanju regionalnog sajber centra sa sjedištem u Crnoj Gori", kazao je Milatović.

Predsjednik Crne Gore je kazao da je promjenom vlasti postignuta najbitnija stvar na putu jačanja vladavine prava u zemlji.

"Za umiješanost u organizovani kriminal i korupciju trenutno se terete bivši predsjednik Vrhovnog suda, bivši predsjednik Privrednog suda, zamjenik specijalnog tužioca i jedan broj ljudi iz Uprave policije. Takođe bi trebalo da pokrenemo meki proces provjere svih pojedinaca u pravosuđu, uključujući tužioce i sudije. Naše pravosuđe je trenutno najslabija karika u mozaiku", dodao je Milatović.

On je na pitanja o ulozi Crne Gore u aktuelnom geopolitičkom momentu kazao da trenutno pet do šest procenata stanovnika Crne Gore potiče iz Ukrajine.

"Mnogo ljudi je pobjeglo iz Rusije i našlo mir širom Evrope i ostatka svijeta, uključujući i Crnu Goru. Neki od njih su već imali svoje nekretnine u Crnoj Gori. Imamo oko pet procenata Rusa i pet procenata Ukrajinaca. Obje grupe su sa sobom donijele ljudski kapital i nešto finansijskog kapitala. Zbog toga vidimo značajan porast depozita u našem bankarskom sistemu a i to je bio jedan od razloga zašto je naš turistički sektor pokazao prilično dobre rezultate ranije ove godine uprkos vansezoni. Kada je reč o pranju novca i svim problemima koje ova kriza može donijeti, dobijamo veliku podršku EU. U potpunosti dijelimo naše informacije sa našim partnerima iz EU. Centralna banka je u kontaktu sa našim partnerima i aktivno je preduzela niz mera za poboljšanje filtera kako bi se svi rizici sveli na minimum", rekao je Milatović.

Govoreći o situaciji na Kosovu, Milatović je kazao da je napad na vojnike KFOR-a bio apsolutno neprihvatljiv.

"Ovi vojnici su uradili prilično dobar posao u zaštiti dijela baštine Srpske crkve na Kosovu, što je važna spona sa narodom Crne Gore, jer su većina ljudi u Crnoj Gori vjernici Srpske crkve. Da bi se situacija popravila, trebalo bi da se održe novi izbori u sjevernim opštinama Kosova. A Kosovo treba da izgradi Zajednicu za sjeverne opštine", naveo je Milatović.

Komentarišući inicijativu "Otvoreni Balkan" Milatović je naveo da je naš dio Evrope jedini bio bez granica prije 50 godina a da sada ima granice.

"Sve naše ekonomije su međusobno povezane i korist za naše ljude bi bila da se troškovi na granicama minimiziraju", poručio je.

Na konstataciju Standarda da ima čekanja i na granicama gdje piše "Otvoreni Balkan", Milatović je odgovorio da je to proces.

"Otvoreni Balkan je bio rezultat veoma sporog napretka u Berlinskom Procesu, započetom prije deset godina. Berlinski proces je ključni element za regionalnu integraciju. Problem sa Berlinskim procesom je, međutim, što svih šest zemalja uvijek moraju da se slože. A ponekad postoji problem, posebno između Kosova i Srbije. Otvoreni Balkan je stoga i poruka za EU. Ako postoji nešto što služi kao podsticaj da se stvari ubrzaju u okviru Berlinskog procesa, to je dobra stvar. Crna Gora je na čelu evropskih integracija i ostajemo fokusirani na agendu EU dok relaksiramo i normalizujemo odnose sa susjedima. Za Crnu Goru je to posebno važno sa Srbijom – kao između Austrije i Njemačke. Dijelimo isti jezik, dijelimo istu kulturu i nekada smo bili država", kazao je Milatović i dodao da je pridruživanje Otvorenom Balkanu mjera za olakšanje odnosa sa Srbijom te da 60 odsto Crnogoraca želi da se Crna Gora uključi u inicijativu.

O tome kakva bi bila konkretna korist za građane Milatović je kazao: "Percepcija relaksacije odnosa sa Srbijom".

Milatović se nije složio sa konstatcijom novinarke "Standarda" da je kao ministar podigao minimalac a da je to dovelo do još većeg zaduživanja zemlje.

"Minimalna plata u Crnoj Gori prije smjene DPS-vlasti bila je oko 200 eura. Ali većina poslodavaca je formalno plaćala samo 200 eura, a neformalno, zbog privrednog rasta, oko 400 ili 500 eura. Ova neformalna ekonomija je imala veliki uticaj na budžet. Zbog toga smo preduzeli mjere protiv sive ekonomije i podigli minimalnu platu na 450 eura. Drugo, Fond zdravstva Crne Gore je u posljednjih 15 godina već bio nagomilao velike gubitke. Da se pređe u održivost, moralo bi se povećati socijalno osiguranje u zdravstvenom sektoru i smanjiti neto plate. Dakle, potpuno smo napustili Bizmarkov sistem doprinosa za zdravstveno-socijalno osiguranje i prešli na sistem koji ima skandinavski i anglosaksonski svijet. Zbog ukidanja doprinosa za socijalno osiguranje došlo je do naglog povećanja neto plata, što je povećalo ukupnu potrošnju društva. Tako smo u budžetu imali mnogo veći prihod od poreza na dodatu vrednost, koji možemo sada iskoristiti za zdravstvo", kazao je Milatović.

 Milatović je poručio i da Crna Gora može da bude centar za kriptovalute samo ako to ne šteti njenom evropskom putu.

"Ali ako bi to moglo da nas spriječi da brzo uđemo u EU, nijesam za to. Moramo malo bolje da porazmislimo da li su ovi projekti u potpunosti u skladu sa regulativom EU ili ne. To je još uvijek dio rasprave između crnogorskih vlasti i ovih kompanija. Sve zakone crnogorskog parlamenta na ovu temu prvo treba da ispita Evropska komisija", kazao je Milatović.

On je iznio i očekivanja da bi Crna Gora mogla da postane članica EU do 2027. ili 2028. godine.

"Mogli bismo biti spremni do 2026. godine, a onda počinje ratifikacija. Upoznao sam oko 30 evropskih lidera tokom samita Evropske političke zajednice i pokrenuću veliku kampanju vidljivosti u evropskim prijestonicama kako bih prikazao zaokret koji se dogodio u Crnoj Gori", zaključio je Milatović.