O.Z. [ Mina/rtcg.me ]

KRIVOKAPIĆ PRED POSLANICIMA

MVP-u vraćena diplomatska legitimacija Božovića

Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) vraćene su diplomatske legitimacije Vladimira Božovića i članova njegove porodice.

U pisanom odgovoru na poslaničko pitanje poslanice Demokratskog fronta (DF) Jelene Božović kada će Vlada Crne Gore povući odluku o protjerivanju Božovića, ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić naveo je da to predstavlja i jasan stav Srbije - da je i za zvanični Beograd Božović okončao funkciju diplomatskog predstavnika Srbije u Crnoj Gori.

Božović je kazala da je u pisanom odgovoru dobila informaciju da su 6. juna ove godine MVP-u vraćene diplomatske legitimacije Božovića i članova njegove porodice, što je Krivokapić potvrdio.

Krivokapić je u parlamentu rekao da se ne može slaviti ukidanje države, a u toj državi biti ambasador.

“Neka srpski ambasador u Beču kaže da je anšlus Austrije opravdana stvar. Da vidimo, kad to nije problem, koliko će ostati za ambasadora”, kazao je Krivokapić.

On je naveo da zna period kada je DF vodio moderniju politiku, “kad su zajedno upirali da ovo bude demokratskija zemlja”.

Krivokapić je poručio da ozbiljni parlamenti, države, ljudi na zajedničkim dostignućima grade budućnost, a ne na neslaganjima, podmetanjima i ličnim diskreditacijama.

“Tjeranje nije moja politika, a ambasador, da je bio 100 puta Crnogorac, ovo je princip. Koja god vlada da je bila, morala je to da uradi”, dodao je Krivokapić.

"Kad sam postao freska, postao sam dio života crkve"

Poslanika Demokratskog fronta Dragana Bojovića interesovalo je kojim pravnim aktom Crne Gore je propisano da se Ministarstvo vanjskih poslova bavi pitanjima crkvene autonomije i crkvene autokefalije.

"Vi ste se 14. i 15 . maja u Berlinu, u odvojenim susretimna sa šefovima diplomatija dvije države (Ukrajina i Sjeverna Makedonija) intenzivno bavili upravo ovim pitanjima, nastupajući više kao svešteno lice ili kao teolog, a ne kao ministar vanjskih poslova", naveo je Bojović.

Krivokapić je kazao da se pitanjima crkve bavio tokom posjete Berlinu jer je to pitanje potegao njegov ukrajinski kolega Dmitri Kuleba.

"Ta crkva (SPC) je meni poklonila fresku pa nije pitala za autorsko pravo. Kad sam postao freska, već sam na neki način postao dio života crkve, makar za one koji idu u tu crkvu i mogu da je gledaju".

On je naveo i da ima orden ukrajinskog patrijarha.

"Po toj temi je Kuleba otvorio temu jer je imao potrebu da saopšti što misli i o našoj crkvi. Vlada se bavi tim pitanjem skoro na svakoj sjednici. Ono što me obavezuje je obnova nezavisnosti Crne Gore a dio te nezavisnosti je bila i CPC", kazao je Krivokapić.

On je poručio da pošto nema pravoslavne zemlje sa većim pravoslavnim življem da nema svoju pravoslavnu crkvu, da su to postupci koji idu vanjskoj politici.

"Pošto me pitao kolega a na meni je da odgovorim kada me pita, sticajem odgovornosti ukrajinska crkva je vratila svoju autokefaliju. U našem slučaju to će biti vijek. Kao što vidite ta pitanja idu sa državom", naveo je Krivokapić u odgovoru.

On je rekao da je ukrajinska crkva vratila svoju autokefaliju poslije više vjekova, a "u našem slučaju će to biti vijek".

"Da se fokusiramo na evropsku agendu"

Poslanik Socijaldemokratske partije Adnan Striković je pitao Krivokapića kakav je njegov utisak nakon brojnih susreta sa zvaničnicima Evropske unije (EU) i NATO-a, posebno vezano za poziciju Crne Gore u procesu evropskih integracija i poziciju u Alijansi.

Striković je upitao Krivokapića da li vjeruje da je Vlada dovoljno svjesna prilike koja se ukazala Crnoj Gori kroz uvođenje “brze trake” na evropskom putu i time mogućnosti da postane prva naredna članica Unije.

Krivokapić je odgovorio da je činjenica da je ovo prilika za Crnu Goru da ugrabi momentum i ubrzanim korakom stigne do EU.

“To je motiv za sve nas”, istakao je Krivokapić.

On je kazao da se nada da će ta svijest prevladati.

"Kao i da ćemo izaći iz ovoga čime se sada bavimo. Dajte da se fokusiramo na evropsku agendu”, dodao je Krivokapić.

Crnoj Gori, kako je naglasio, potreban je dogovor.

“Mi smo u suštinski mnogo težim trenucima nego sada ostvarivali taj dogovor”, dodao je Krivokapić.

Kako je rekao, da nije bilo tog dogovora, da opozicija nije podržala izmejne Ustava 2013. godine, Crna Gora ne bi išla dalje u evropskim integracijama.

“Imali smo toliko dogovora ovdje koji su bili na dobrobit Crne Gore i pokazivali političku zrelost. Ako na agendi budu takozvana istorijska pitanja, nećemo se mrdnuti nigdje”, poručio je Krivokapić.

Članstvo u EU, kako je rekao, biće od koristi za sve crnogorske građane.

Kako je naveo Krivokapić, rezlutat će biti, a za to postoje kapaciteti, “da što prije iskoristimo momentum i uvedemo Crnu Goru u EU u ovih dvije i po godine”.

“Ko god bio vlada u tih dvije i po godine, ako bude pad vlade usporićemo, izgubićemo vrijeme, ako napravimo širu, konsenzualnu… Moj jedini cilj je da što prije uđemo u EU. Koji god to model bude obezbijedio, i ako bude vlada od 81 poslanika, biću za tu vladu ako je to način da što prije uđemo”, rekao je Krivokapić.

Abazovića u Beogradu ne čeka lak posao

Predjsednika Vlade Dritana Abazovića u Beogradu, prilikom posjete Srbiji, ne čeka lak posao, ocijenio je ministar vanjskih poslova i dodao da vjeruje da će premijer pokušati da izgradi najbolje moguće odnose dvije zemlje.

Krivokapić je to naveo u parlamentu odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandre Vuković kakav je njegov stav prema najavljenoj posjeti Srbiji Abazovića, koja će se realizovati 29. juna, kao i kakva su njegova očekivanja.

On je kazao da je siguran da Abazović ima volju da popravi odnose između Crne Gore i Srbije i da se nada da će ga tako dočekati.

„Želja je svima nama i dužnost da popravimo te odnose“, naveo je Krivokapić.

On je ocijenio da Abazovića ne čeka nimalo lak posao u Beogradu.

“Šta god bude uradio smatraću to pomakom, od silaska na aerodrome, pa nadalje, u ovakvim okolnostima to može biti dobro i za jedne i za druge” rekao je Krivokapić.

On je naveo da vlade dolaze i prolaze, “čine zla i dobro”, a narodi ostaju i ne mogu biti krivi.

Krivokapić je kazao da žele da vide modernu Srbiju, “jer kad je Srbija moderna i demokratska, svi su dobitnici toga”.

“Nadam se da će u ukupnim okolnostima koje su teške, rat u Ukrajini, pozicija Srbije koja je nedefinisana, biti prostora za pomak”, dodao je Krivokapić.

On je, odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Nikole Janovića kakve će aktivnosti Krivokapić preduzeti povodom popunjavanja diplomatsko-konzularne mreže Crne Gore, kazao da pokušava da što prije dođu do dogovora o ambasadorima.

“Neće biti tjeranja ni po nacionalnoj, ni po političkoj osnovi, to nije bilo ni u parlamentu kad sam ga preuzeo 2003. godine”, dodao je Krivokapić.

On je rekao da će pokušati da dođu do kvalitetnih kadrova.

“Ono što je problem kod ovakvih nestabilnosti - što je veći kvalitet, teže se prihvata”, naveo je Krivokapić.

On je kazao da je činjenica da smo sada slabašna mreža, ali da ne bi bio pesimista.

“Pokušaćemo da ambasadori budu toliko dobri da kako se god budu mijenjale vlade, neće ući u taj ciklus da ih mijenjaju zbog političkih uvjerenja nego da pokušamo da održe taj kvalitet nekim konsenzusom koji treba da traje i poslije ove vlasti”, rekao je Krivokapić.

"Ako otvorimo granice ulaziće milion Belivukova"

On je, odgovarajući na pitanje poslanice Demokrata Tamare Vujović da li dijeli mišljenje Abazovića da o inicijativi Open Balkan nema nijednog argumenta protiv, kazao da i u vlasti i opoziciji ima argumenata za i protiv te inicijative.

Krivokapić je rekao da je Crna Gora usvojila oko pet hiljada propisa u vezi sa fitosanitarnom i veterinarskom zaštitom.

Prema njegovim riječima, neki od susjeda Crne Gore nijesu ni otvorili to poglavlje.

“Belivuk, koji je ušao u Crnu Goru zato što je neko skinuo zabranu… Ako otvorimo granice neće nas niko moći optužiti kako je ušao u Crnu Goru, ulaziće kad hoće, izlaziće kad hoće. Milion Belivukova”, naveo je Krivokapić.

On je upitao kako će Crna Gora to objasniti evropskim partnerima.

Krivokapić je podsjetio da su Poglavlja 23 i 24, odnosno borba protiv kriminala i korupcije, prioritet.

“Prije četiri dana to je djelovalo kao “odvojeni Balkan” jer su razmišljali hoće li otići na samit u Briselu. Zamislite to kada neko razmišlja hoće li bojkotovati šefove država vlada EU, a hoće u EU. To nije približavanje Uniji”, dodao je Krivokapić.

On je, odgovarajući na pitanje Vuković, naveo da je u izjavi američke ambasadorke u Podgorici Džudi Rajzing Rajnke bilo jasno da inicijativa Otvoreni Balkan za sada ne ispunjava uslove.

„Nema inkluzivnost svih šest - to je bila prva njena teza. Drugo, ne može biti fusnota, to znamo šta je. Nema EU standard. Posljednji kriterijumi koje je ambasadorka saopštila, jasno ne ispunjava te kriterijume“, naveo je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, privlačnost te inicijative „sama po sebi pada“.