[ Zdravka Janičić ]

Nacrt zakona o štrajku donosi brojne novine, biće poslat EK na mišljenje

Nacrt zakona o štrajku biće proslijeđen Evropskoj komisiji (EK) na mišljenje.

Nacrt novog zakona o štrajku donosi brojne novine, poput onih da organizatori štrajka ubuduće ne moraju biti samo reprezentativni sindikati. Ukoliko se utvrdi nezakonitost organizovanja štrajka, odgovorna lica će morati nadoknaditi štetu poslodavcima. Prepoznaju se djelatnosti od vitalnog značaja: zdravstvo, veterinarstvo, pružaoci usluga električne energije, vodosnabdevanja, gdje mora biti definisan minimum procesa rada. Potom djelatnosti od javnog interesa: obrazovanje, poštanska djelatnost, saobraćaj i održavanje puteva, gdje će se formirati arbitražno vijeće koje će utvrditi opravdanost organizovanja štrajka.

Kako nam je saopštila Anđela Bašović, državna sekretarka u resornom Ministarstvu rada, lica koja učestvuju u minimumu procesa rada određuju se u saglasnosti između štrajkačkog odbora i poslodavca.

Bašović kaže da se mora i utvrditi minimalni proces rada u određenom propisanom roku.

"Ukoliko ne postupe na ovaj način, predviđena je kazna za prekršaj za odgovorno lice do 5.000 eura", rekla je Bašović. 

Tu su i one djelatnosti u kojima se štrajk ne može otpočeti bez saglasnosti Agencije za nacionalnu bezbjednost. Vojska, policija, sudovi, carina, tužilaštvo, kao i lica koja su na rukovodećim pozicijama državne uprave.

Kako informiše državna sekretarka Bašović, moraju se ispuniti i određeni kriterijumi.

"To je da li je ugrožena nacionalna bezbjednost, bezbjednost lica i da li je ugroženo normalno funkcionisanje organa vlasti", kazala je Bašović.

U Savezu sindikata nisu zadovoljni predloženim izmjenama, kako nam je saopštila Tanja Džudović, šefica kabineta generalnog sekretara.

"U cjelini nismo zadovoljni sa predloženim tekstom zakona i smatramo da u pojedinim odredbama isti može dovesti i do ograničavanja prava na štrajk. Kao što je pitanje sudstva ili tužilaštva. Shodno tome, sudovi i tužilaštvo treba da budu izmješteni iz ovog člana. Jer, prije svega, Agencija za nacionalnu bezbjednost, kako je predviđeno, nije nezavisno tijelo. To je izvršni organ, a shodno odredbama koje su date, njene procjene nisu sudske, niti daju mogućnost preispitivanja takve njegove odluke", kazala je Džudović.

Ni u Uniji slobodnih sindikata nisu zadovoljni nacrtom novog zakona.

Predsjednik Sindikata prosvjete, Radomir Božović, smatra da je oštar, te da daje preširoka ovlašćenja poslodavcima.

"Daje više prostora poslodavcu da može da vrši pritisak na one koji su se potpisali da su za štrajk, da ih dodatno ubjeđuje, i drugo. Onda odredbe o ponašanju štrajkača prema onima koji nijesu u štrajku, tako su široke i tako ostavljaju mogućnost poslodavcu da su napravili zapravo težu povredu radne obaveze. Što znači da mogu da ostanu bez posla", kazao je Božović.

Javna rasprava o nacrtu zakona trajala je minulih 40 dana.

Nakon finalizovanja u resornom ministarstvu i vladi, biće proslijeđena na mišljenje i Evropskoj komisiji.