Tufik Softić

Oprezno sa gotovinom, falsifikovani novac u porastu

Slučaj plasiranja lažne novčanice u jednoj trgovini, opomenuo je trgovce i obične građane da se opet u opticaju našao falsifikovani novac, ili bolje reći da ga ja uvijek i bilo, na šta ukazuju i posljednji podaci Centralne banke Crne Gore.

Nepoznati muškarac je u gužvi u jednoj prometnoj prodavnici zamolio kasirku da mu usitni sto eura, a zatim se užurbano udaljio.

Slučaj plasiranja  lažne novčanice u jednoj trgovini, opomenuo je trgovce i obične građane da se opet u opticaju našao falsifikovani novac, ili bolje reći da ga ja uvijek i bilo, našta ukazuju i posljednji podaci Centralne banke Crne Gore. Nepoznati muškarac  je u gužvi u jednoj prometnoj prodavnici zamolio kasirku da mu usitni sto eura, a zatim se užurbano udaljio.

Kasirki se nešto učinilo sumjivo pa je novčanicu stavila u aparat koji je odmah počeo da pišti i upozorava na prevaru, ali od mušterije nije bilo ni traga. Već sjutradan kasirke su morale da provjeravaju svaku papirnu novčanicu uz izvinjenje kupcima, jer se ispostavilo da lažna stotka od prethodne noći nije bila jedina u dnevnom pazaru.

„Kada smo ujutru provjeravali ostali novac, pronašli smo veliki broj sitnijih papirnih novčanica, pa čak i od pet i dvadeset eura, koje su veoma vješto falsifikovane“,  ispričala je jedna kasirka.

Ovaj slučaj nije prijavljen policiji kao ni mnogi drugi koji se dešavaju svakodnevno, jer je policijsko-sudska procedura koja nakon toga slijedi veoma duga i komplikovana.

„Onaj ko dođe do lažne novčanice radije se odlučuje da je se i sam negdje oslobodi, nego da prijavi policiji, a pri tome nije ni svejstan da time čini krivično djelo“, kaže jedan službenik policije.

On napominje  da su najlakša meta vlasnika lažnih novčanica prodavci na pijacama, koji ne nose sa sobom aparate, a novčanice su tako vješto urađene da ih je veoma teško prepoznati  'od oka'. „Najlakše je falsifikovati novčanicu od dvjesta eura, a najbolji falsifikat koji smo do sada pronašli  bio je od sto eura. Ipak najviše lažnih novčanica je od pedeset eura“ - priča taj inspektor. 

Upravo poslednji podaci centralne banke Crne Gore govore u prilog tome. Šef  nacionalnog centra za analizu novčanica Centralne banke Dejan Levičar saopštio za RCG da je prošle godine otkriveno je 848 falsifikovanih novčanica, vrijednosti iznad 71.600 eura.  

“Sve skupa je obrađeno tačno 1.680 komada novčanica. 2024. godine bilježi se porast u odnosu na 2023. godinu za 324 komada, odnosno 61,83%. Takođe i 2023. godine bilježi se porast u odnosu na 2022. godinu za nekih 70%, što ukazuje da je trend falsifikata novca u povećanju” – upozorio je Levičar.U 2024. godini najčešće su, kako kaže, falsifikovane novčanice od 50 i 100 eura.

“Apoeni od 50 eura prednjače, ukupno ih je bilo 47,41%”, navodi on.

Prepoznavanju falsifikata doprinose i moderne tehnologije, kaže Levičar, ali pre-poručuje da se ipak treba provjeriti kada god se prima novac.

“I onda je jako važno da građani mogu da prepoznaju falsifikat, a to jedino mogu na način što će obratiti pažnju na neke od karakteristika zaštite koje se nalaze na novcu. Sve te karakteristike zaštite mogu se vidjeti na sajtu Centralne banke Crne Gore i one vam pokazuju neke detalje koji se nalaze na novčanicama eura”, saopštio je Levičar.

U slučaju sumnje na falsifikat, Centralna banka, ali i poslovne banke i mikrofinansijske institucije obavezne su da povuku novac, a ako se nakon tehničke analize utvrdi da je riječ o lažnim novčanicama, obavještava se Uprava policije i tužilaštvo koje sprovodi dalju istragu i utvrđuje ko je takav novac stavio u opticaj.

Da se radi o ozbiljnom švercerskom biznisu govori činjenica da je u Holandiji prošle godine otkriven porast falsifikovanja novčanica eura za 40% u odnosu na 2023. Iz optica je povučeno 24.100 falsifikata, saopštila je Holandska centralna banka. U dopisu se navodi da je povećanje uglavnom posljedica nekoliko slučajeva pre-vare koji su uključivali velike količine falsifikata od 200 eura.

Podaci Evropske centralne banke pokazuju da je iz opticaja povučeno preko pola miliona eura. Jedan od dobrih poznavala prilika i tokova švercerskih poslova za Portal RTCG kaže da najveće količine falisfikovanog novca na Balkan i u zemlje Evropske unije stiže iz ilegalnih fabrika koje se nalaze u Rumuniji.

“U toj zemlji se najviše rade lažni euri, kuvajtski dinari i američki dolari. Najteža za falsifikovanje je britanska funta. Kriminalne grupe koje se bave stavljanjem u promet faslifikovanog novca kupuju ga u vrijednosti od dvadeset odsto pravog. Tako se, na primjer, za milion eura lažnog novca, plaća dvjesta hiljada eura”, kaže naš sagovornik.

Mediji su ranije objavili zanimljivo istraživanje u kojem se konstatuje kako se u zemljama zapadne Evrope, poput plimnog talasa, širila karakteristična vrsta prevare. 

“Njemačka policija nazvala ju je "poslovna otimačina". Riječ je o dobro smišljenoj i vješto izvođenoj razmjeni falsifikovanog novca za pravi, i to u velikom stilu i velikim sumama. Pri tome, žrtve obično ništa ne posumnjaju, a i kad pomisle da nešto nije u redu, već je kasno – prevaranti su dotle preko sedam gora i sedam mora. Šteta koju su prouzro-kovali je ogromna. Prema procjenama švajcarske Službe za policiju i pravosuđe kriminalci na ovaj način građane prevare za najmanje 20.000.000 švajcarskih franaka godišnje. Samo je u Njemačkoj u jednoj godini oko 1000 ljudi postalo žrtvom ovakvih prevara. U prosjeku je svako izgubio između 60.000 i 100.000 evra”, navodi se u ovom istraživanju.

Ideja je, kako se objašnjava, prilično jednostavna i genijalna. Kriminalci pretražuju novinske i internet oglase u potrazi za nekretninama, skupim automobilima, jahtama, vri-jednim nakitom, satovima, umjetničkim djelima, pa čak i konjima. Ne ustručavaju se ni da "preuzmu" nečiju radnju ili firmu, ili da nude investiciju u već postojeći ili biznis u povoju. 

“Omiljene žrtve su Njemci i Švajcarci, a mjesto sastanka Milano ili Torino”,  tvrdi autor ovog istraživanja.

Kao "rezervna" mjesta sastanka kriminalci koriste i gradove u zemljama Beneluksa ili Španiji.  Pri tome ih biraju tako da žrtvama "uštede dalek put". Članovi ovih kriminalnih grupa vole da se predstavljaju kao Italijani, Arapi, Grci, Česi, rado koriste jevrejska, italijanska ili arapska imena kao svoje alijase. Zloupotrebljavaju akademske titule, poput dr Morgenštern, dr Granelo itd. Ponekad se, čak, predstavljaju i kao arapski šeici. Operišu u većim grupama, jer mijenjanje sastava timova policiji otežava sagle - davanje strukture grupe i razmjera prevare. Šefovima kriminalnih grupa ovo  omogućava da one koji su niže u hijerarhiji drže u neznanju o veličini plijena. 

Dobro verziran i obaviješten sagovornik našeg portala potvrđuje da i u ovom poslu ima kriminalaca sa prostora Crne Gore, kao i sa čitavog Balkana. On kaže, međutim, da prevare na našim prostorima nisu tako velike kao one na zapadu, ali podaci Centralne banke za poslednje tri godine ukazuju na trend porasta priliva falsifikovanih novčanica i kod nas.