B.B.

Saradnja privatnika, države i međunarodnih partnera ključ za napredak

Efikasnija i transparentnija javna uprava, predvidiv regulatorni okvir, smanjenje birokratskih prepreka, ubrzana digitalna i zelena transformacija, kao i snažnija podrška preduzetništvu ključni su za privredni rast i bolji životni standard, zbog čega će "Biznis agenda 2025" poslužiti kao smjernica za zajednički rad privatnog sektora, državnih institucija i međunarodnih partnera.

To je poručeno je na Forumu : „BIZNIS AGENDA 2025“ povoljniji poslovni ambijent: inovacije, konkurentnost i održivost, koji je organizovala Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG), uz podršku Međunarodne organizacije rada.

Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore, Slobodan Mikavica, kazao je da je ta asocijacija u saradnji sa svojim partnerima i uz podršku Međunarodne organizacije rada, pripremila set mjera i preporuka usmjerenih na poboljšanje efikasnosti javne uprave, unapređenje poslovnog okruženja i jačanje konkurentnosti naše privrede – pretočenih u "Biznis agendu 2025".

"Ove mjere rezultat su detaljnih analiza, konsultacija sa privrednicima i ekspertskih preporuka, a donijete su sa ciljem da se obezbijedi održiv ekonomski razvoj i poveća privlačnost Crne Gore kao destinacije za investicije“, naveo je Mikavica.

Prema njegovim riječima, suočeni smo sa izazovima koji zahtijevaju odlučne i sistemske reforme.

"Efikasnija i transparentnija javna uprava, predvidiv regulatorni okvir, smanjenje birokratskih prepreka, brza digitalna tranformacija, hitna zelena transformacija i snažnija podrška preduzetništvu ključni su faktori koji će omogućiti privredni rast i bolji standard za građane. Zato vjerujemo da je "Biznis agenda 2025" ne samo dokument, već i smjernica za zajednički rad svih relevantnih aktera – privatnog sektora, državnih institucija i međunarodnih partnera“, kazao je Mikavica.

Ukazao je i na značaj društveno-odgovornog poslovanja, čiji su, kako je kazao, najbolji primjeri upravo dobitnici nagrada koje dodjeljujemo u drugom dijelu događaja, tokom trajanja Svečane akademije posvećene obilježavanju 20. februara, Svjetskog dana socijalne pravde.

Drumea: Put ka EU biće brži uz snažan privatni sektor

Predstavnica Međunarodne organizacije rada, Iulia Drumea, istakla je značaj Biznis agende 2025. za ekonomski razvoj Crne Gore, koja je strateška mapa puta koja reflektuje viziju crnogorskog privatnog sektora za konkurentnu i održivu ekonomiju spremnu za budućnost.

Ukazala je da se događaj simbolično održava na Svjetski dan socijalne pravde, što dodatno naglašava posvećenost poslovne zajednice principima fer i dostojanstvenog rada.

"Crna Gora se nalazi u ključnom momentu svog evropskog puta, sa ambicijom da zatvori sva pregovaračka poglavlja do 2026. godine i ubrza proces pristupanja Evropskoj uniji. Ostvarenje ove ambicije nije moguće bez snažnog privatnog sektora koji podstiče investicije, inovacije i kreira nova radna mjesta“, smatra Drumea.

Ukazala je da zelena i digitalna tranzicija, globalna ekonomska previranja i geopolitička dešavanja zahtijevaju od privatnog sektora ne samo prilagođavanje, već i proaktivnost i dinamičnost.

„Socijalni dijalog ostaje ključni element ovog procesa, jer omogućava balansiran ekonomski razvoj u kojem niko nije zapostavljen. UPCG, kao zrela i snažna organizacija, pokazala je svoju posvećenost socijalnom dijalogu, gradeći kredibilitet i povjerenje tokom godina. UPCG razumije potrebe i izazove biznisa, od velikih do malih kompanija, te igra ključnu ulogu u ovom dijalogu“, rekla je Drumea.

Lazović: Rasteretiti privredu od prekomjernih fiskalnih opterećenja

Zamjenik generalne sekretarke Unije poslodavaca Crne Gore Filip Lazović, pojasnio je da taj strateški dokument definiše deset ključnih prioriteta za unapređenje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori.

"Ovaj dokument nije samo smjernica za poslodavce, već i jasan putokaz za donosioce odluka u državnim institucijama kako bismo zajedno gradili održiv i konkurentan ekonomski sistem. Kad je u pitanju jačanje socijalnog dijaloga, UPCG insistira na jačanju uloge Socijalnog savjeta i većem uvažavanju preporuka poslovne zajednice prilikom donošenja ekonomskih i socijalnih politika“, naveo je Lazović.

Naglasio je da siva ekonomija predstavlja veliki izazov, navodeći da Unija poslodavaca zagovara dosljednu primjenu zakona i bolju koordinaciju institucija u rješavanju ovog problema.

"Kad je u pitanju pravičnija poreska politika i fiskalna stabilnost, poslodavci se zalažu za pravedniji poreski sistem koji će omogućiti stabilnost javnih finansija, ali i rasteretiti privredu od prekomjernih fiskalnih opterećenja“, rekao je Lazović.

Ukazao je da je potrebno pojednostaviti procedure kreditiranja, naročito za mala i srednja preduzeća, kao i podsticati razvoj alternativnih izvora finansiranja.

„Nedostatak kvalifikovane radne snage jedan je od najvećih izazova za crnogorsku privredu. Potrebno je reformisati obrazovni sistem kako bi proizveo kadrove spremne za tržište rada“, kazao je Lazović.

Poručio je da su digitalizacija i modernizacija javne administracije ključni za poboljšanje poslovnog ambijenta i smanjenje birokratskih prepreka.

Govoreći o društveno odgovornom poslovanju, Lazović je kazao da kompanije treba da budu svjesne svoje odgovornosti prema zajednici i zaposlenima, kao i da ulažu u projekte koji doprinose društvenom i ekonomskom razvoju.

Spajić: Povećanje plata mora ići sa analizom posljedica po državni budžet

Tokom panel diskusije „Kreiranje povoljnog poslovnog ambijenta: održivost, konkurentnost i inovacije“ premijer Crne Gore Milojko Spajić, naglasio je da se Crna Gora nalazi na prekretnici i da je neophodno sprovesti hrabre i odlučne reforme kako bi država nastavila put ka ekonomskom prosperitetu i evropskim integracijama.

„Naš cilj je jasan - stabilna i prosperitetna Crna Gora, država u kojoj građani imaju sigurnost, kvalitetan život i poverenje u institucije. Ekonomija je kičma društva, a reforme koje sprovodimo osiguraće dugoročan rast i razvoj“, poručio je Spajić.

Spajić se osvrnuo na ekonomski program koji Vlada sprovodi, sa posebnim fokusom na fiskalnu stabilnost, povećanje plata i penzija i unapređenje investicione klime.

„Smanjenje javnog duga i budžetska disciplina su od suštinskog značaja. Moramo biti odgovorni prema budućim generacijama i ostaviti im uređenu državu. Upravo zato smo pokrenuli ambiciozne projekte koji će podstaći ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta i osnažiti privatni sektor“, rekao je Spajić.

Komentarišući povećanje zarada u javnom sektoru, premijer je naglasio da neselektivan pristup tom pitanju može predstavljati ozbiljan fiskalni rizik i ugroziti dugoročnu održivost budžeta.

„Ne možemo dozvoliti da povećanje plata bude sprovedeno bez jasnih ekonomskih kriterijuma i analize posljedica po državni budžet. Svako povećanje zarada mora biti pravedno, održivo i usmjereno na one sektore koji su ključni za razvoj društva. Naš cilj nije kratkoročna popularnost, već stabilna ekonomija i odgovorno upravljanje javnim finansijama“, istakao je Spajić.

Govoreći o regionalnoj saradnji, Spajić je istakao da Crna Gora ostaje posvećena jačanju odnosa sa susjedima i ubrzanju procesa evropskih integracija.

„Evropski put Crne Gore nema alternativu. Svaki korak koji preduzimamo usmjeren je ka tome da ispunimo kriterijume za članstvo u EU i obezbijedimo bolji standard za naše građane. Naš pravac je jasan, i nećemo odustati od njega bez obzira na izazove“, poručio je Spajić.

Govoreći o izazovima u političkoj sferi, premijer je pozvao na političku stabilnost i odgovornost svih aktera na sceni.

„Građani od nas očekuju rješenja, ne sukobe. Očekuju konkretne rezultate, ne prazne političke rasprave. Moja poruka svim političkim subjektima je jasna: hajde da radimo zajedno, da gradimo Crnu Goru kao modernu i prosperitetnu državu u kojoj će svako imati šansu da uspije“, kazao je Spajić.

Radulović: Problemi se godinama gomilaju i svaka vlada ih doživljava kao "vruć krompir"

Generalna sekretarka UPCG Suzana Radulović, ukazala je na dugogodišnje probleme sa kojima se suočava crnogorska privreda, podsjećajući da su oni prisutni još od osnivanja te asocijacije prije 22 godine.

Kako je naglasila, problemi se prenose iz godine na godinu, sa vlade na vladu, pri čemu nedostaje odlučnosti i sistemskog pristupa njihovom rješavanju.

„Problemi se godinama gomilaju i svaka vlada ih doživljava kao 'vruć krompir'. Njihovo rješavanje zahtijeva mnogo rada, sistemsku koordinaciju svih institucija i efikasnu borbu protiv sive ekonomije. Regulatorni okvir mora omogućiti postavljanje preduslova za uspješnu borbu sa ovim izazovima“, rekla je Radulović.

Ona je istakla da je borba protiv sive ekonomije jedan od ključnih faktora za jačanje konkurentnosti i produktivnosti crnogorske privrede.

„Bez zajedničke akcije svih državnih i lokalnih institucija, ne može se napraviti suštinski pomak. Iako su pokrenute određene inicijative, potrebno je snažnije djelovanje i precizna definicija neformalne ekonomije“, kazala je Radulović.

Ukazala je da podaci ukazuju da siva ekonomija u Crnoj Gori obuhvata između 30 i 35 odsto ukupnih ekonomskih aktivnosti, što predstavlja ogroman gubitak za državni budžet.

„Zamislite koliko bi puteva, bolnica i vrtića moglo biti izgrađeno da su ta sredstva legalizovana. Država time gubi, ali i privreda trpi, jer se narušava ravnoteža na tržištu“, istakla je Radulović.

Podsjetila je da je Unija poslodavaca više puta inicirala razgovore sa predstavnicima Vlade na ovu temu, dajući konkretne preporuke i prijedloge.

Ukazala je na selektivno postupanje inspekcijskih i drugih nadzornih organa, što dodatno demotiviše privrednike da posluju u legalnim okvirima.

„Postoji percepcija da je zaposlenje u javnom sektoru sigurnije i povoljnije, što možda nije u potpunosti tačno, ali utiče na migraciju radne snage. Privatni sektor zahtijeva više odgovornosti, veću produktivnost i prilagodljivost, što dodatno otežava konkurentnost na tržištu rada“, zaključila je Radulovć.

Tabaš: Digitalna transformacija u Crnoj Gori nije dovoljno prihvaćena

Izvršni direktor ČIKOM-a Vladan Tabaš, kazao je da ICT sektor, posebno u segmentu IT industrije, danas igra ključnu ulogu u globalnom razvoju.

Ukazao je da je da od deset najvećih svjetskih kompanija, pet do šest dolazi upravo iz oblasti ICT-a, kao i da ove kompanije ne samo da stvaraju bogatstvo, već oblikuju i budućnost kroz napredak u tehnologijama poput vještačke inteligencije.

„Digitalna transformacija u Crnoj Gori nije dovoljno prihvaćena i često nije dovoljno shvaćena. Mnogi se plaše novih tehnologija i ne znaju šta one zapravo donose“, rekao je Tabaš.

On je istakao da je digitalna transformacija evolutivna promjena koja treba da poboljša poslovne i društvene procese, i to kroz korišćenje informacijskih tehnologija.

Govoreći o trenutnoj Strategiji digitalne transformacije, Tabaš je istakao da je strategija postavljena za period 2022-2026. godine, u kojoj je i on bio jedan od ključnih operativnih članova tima.

Međutim, naveo je da je realizacija tih planova usporena zbog političkih i administrativnih prepreka.

„Iako imamo solidnu telekomunikacijsku infrastrukturu i jako dobre zakonske okvire, implementacija akcijskih planova je izuzetno spora“, ocijenio je Tabaš.

Smatra da je jedan od ključnih izazova edukacija i obuka radne snage, odnosno nedostatak dovoljno kvalifikovanih kadrova koji mogu da sprovedu potrebne promjene u ICT sektoru.

„Bez ozbiljnijeg ulaganja u obrazovni sistem i razvoj novih vještina, digitalna transformacija neće biti moguća“, upozorio je Tabaš.

Govorio je i o izazovima sa kojima se susrijeće ICT sektor, posebno u domenu implementacije informacijskih sistema u javnoj administraciji.

„Iako su u proteklim godinama postojali pokušaji da se poboljša poreski sistem i unaprijedi rad inspekcijskih službi uz pomoć ICT-a, konkretni rezultati su još uvijek nedovoljni“, ocijenio je Tabaš.

Smatra da je u narednom periodu važno intenzivirati ulaganje u obrazovanje, jačati ICT sektor i implementirati nove tehnologije.

Leković: Crna Gora mora ozbiljno pristupiti konkurenciji na globalnom tržištu

Direktor za odnose sa Vladom u Porto Montenegru Predrag Leković, istakao da turizam danas prolazi kroz velike promjene i da su se u posljednjih pet godina pojavile brojne nove destinacije koje preuzimaju primat u industriji.

„Pitanje nije da li su crnogorska preduzeća spremna za ulazak u EU – mi u turizmu moramo biti spremni odmah. Čekanje ne dolazi u obzir“, poručio je Leković.

Naglasio je da je važno prestati isključivo se baviti problemima i okrenuti se donošenju strateških odluka koje će dugoročno unaprijediti sektor.

„Crna Gora mora ozbiljno pristupiti konkurenciji na globalnom tržištu. Vidimo da se države u našem okruženju, poput Albanije, Srbije i Slovenije, brzo razvijaju i pozicioniraju. Čak i tradicionalne turističke velesile poput Španije i skandinavskih zemalja i dalje ulažu u inovacije i rast sektora“, rekao je Leković.

Prema njegovim riječima, turizam neće stati – transformacije koje su se dogodile u posljednjih pet godina samo su početak, a vještačka inteligencija i nove tehnologije dodatno će oblikovati budućnost industrije.

Govoreći o nedostatku radne snage u turističkom sektoru, Laković je kazao da „danas u Tivtu ne radi onaj ko ne želi“.

„Porto Montenegro je samo ove godine generisao preko 400 stalnih radnih mjesta, a sezonskih još i više. Međutim, problem je što radnike ne možemo naći ni u Crnoj Gori ni u regionu, jer oni sada imaju priliku da rade u Zapadnoj Evropi“, istakao je Leković.

Smatra da, ako Crna Gora hitno ne preduzme mjere u oblasti radne politike, ovaj problem će postati ključna prepreka daljem razvoju turizma i drugih sektora.