Marija Orlando, TVCG

KVADRAT OKO 2.000 EURA

Stanovi sve skuplji: Kvalitet ne odgovara cijenama

Cijene kvadrata stana u Crnoj Gori variraju, ali je prosjek u glavom gradu dostigao cifru od 2.000 eura po kvadratu.

Najtraženiji dio grada je Preko Morače, gdje cijena metra po kvadratu ide iznad 2.400 eura. Uprkos visokim cijenama, tražnja ne opada.

Iako cijene nekretnina u Crnoj Gori vrtoglavo rastu, to nije smanjilo potražnju. Sve što se izgradi proda se, uglavnom i prije završetka gradnje.

Prosječna cijena kvadratnog metra stanova u Podgorici je, prema zvaničnim statistikama, 1820 eura. U realnosti cijene su znatno visočije.

“Danas u Podgorici ćete jako teško naći kvadrat stana ispood 2.000 eura. Na Starom Aerodromu, na Zabjelu su oko 2.000 eura, iza Titeksa može se naći neki od objekata manjih koji se rade od 1850 do 2000 eura, dio oko City kvarta preko 2.400 eura. Dakle imamo jedan stalan kontinuiran rast”, kaže za TVCG Mile Gujić, predsjednik Udruženja građevinarstva PKCG.

Od 2019. do danas cijene nekretnina u Crnoj Gori porasle za više od 60 odsto.

“Cijene ne bi bile na tom nivou da tražnja nije visoka, u ovoj godini broj građevinskih dozvola je smanjen, investitori su imali očekivanja da je bum prošao, da će tražnja da opadne, međutim tražnja je i dalje veća od ponude”, navodi Stefan Mišković iz Udruženja agencija za nekretnine.

No, kvalitet gradnje ne odgovara visokoj prodajnoj cijeni, smatra arhitektica Sonja Dragović iz udruženja KANA.

“Novi stambeni kvartovi u Podgorici često imaju niz problema, nijesu adekvatno komunalno opremljeni, nemaju adekvtne javne prstore, nemamo dovoljno novih kvartova, nemamo sve javne funkcije koje su potrebne za određena nova naselja. To je problem koji će u budućem periodu postati sve izraženiji i to je nešto sa čime moramo da se suočimo”, navela je Dragović.

I dok tržište diktira tempo i logiku stanogradnje, najveći pobjednici u toj priči su banke.

“Samo u prošloj godini banke su kroz kredite plasirale 121 milion eura, što čini 14,1 odsto od ukupnih kredita kroz stambene kredite”, kaže Gujić.

Iz KANE zaključuju da se politika prostornog razvoja nije bavila dobrim uslovima za život, te da je vrijeme da se potrebe ljudi stave ispred profita.

Da rješavanje krova nad glavom postaje nemoguća misija za prosječnog građanina ukazivali su više puta iz Udruženja podstanara, prema čijim podacima 40 hiljada porodica u Crnoj Gori je bez stambenog prostora.