M.M. [ gradski.me ]

mujović

"Nema zapošljavanja u državnim energetskim kompanijama bez saglasnosti Ministarstva"

EPCG grupa u posljednje tri godine prepoznata po ogromnom zapošljavanju. U cilju kontrolisanja ove pojave, na kolegijumu Ministarstva sa predstavnicima energetskih kompanija donijeta je odluka da svako buduće zapošljavanje u ovim kompanijama mora biti uz saglasnost resora energetike, ocijenio je, u intervjuu za Bankar ministar energetike Saša Mujović.

Podsjetio je da je imenovanjem za ministra svojevemeno zatekao političke odbore direktora državnih kompanija, gdje su pojedini članovi radili isključivo u korist svojih partija, i podsjetio da je uticao na izbor odbora direktora EPCG i kćerki kompanija u dijelu u kojem ima zakonsko pravo, a u cilju profesionalizacije odbora, jer u sadašnjim odborima direktora one članove iz reda istaknutih profesionalaca niko ne može osporiti, zbog nivoa ekspertskog znanja i reputabilnosti.

Mujović je izdvojio CGES kao pozitivan primjer poslovanja u energetskom sektoru, kazao da se u CEDIS-u intenzivno radi na otklanjanju nepravilnosti koje su konstatovane izvještajem DRI, za Željezaru i SOLAR gradnju zajednički imenitelj je da su osnovni problemi veliki broj radnika i negativno poslovanje.

Dodatno, najavio je da će za Željezaru pratiti realizaciju novog ugovora sa firmom 8B Capital S.A iz Lugan, uz dozu opreza, jer su prethodne privatizacije ovog kolektiva bile ne toliko uspješne.

Kada je riječ o elektro energetskim kompanijama EPCG,CEDIS i CGES, čijim ste poslovanjem zadovoljni i zašto? Gdje vidite najveću potrebu za promjenama, ako ne i rezovima?

Izdvojio bih CGES kao pozitivan primjer poslovanja i to ne samo kada je riječ o pozitivnom finansijskom bilansu na kraju godine, već i kada je riječ o uspješno realizovanim projektima, te pokazanoj proaktivnosti u cilju modernizacije elektro-energetskog sistema. Podsjećamo i na aktivnosti menadžmenta CGES-a, koje su uslijedile nakon regionalnog poremećaja u napajanju električne energije koji se desio 21.juna, u cilju snažnije regionalne koordinacije i saradnje.

I CEDIS će, prema najavama, tekuću godinu završiti sa pozitivnim rezultatom iz poslovnih aktivnosti. U prvih šest mjeseci ove godine, ostvareni rezultat iz poslovnih aktivnosti je pozitivan. Poznato je da sam insitirao da menadžment preduzeća preduzme sve aktivnosti u cilju otklanjanja nepravilnosti koje su konstatovane izvještajem DRI i na tome se intenzivno radi.

Nedavno je potpisan Ugovor o zakupu Željezare sa švajcarskom firmom 8B Capital S.A iz Lugana, koja će prema slovu ugovora za pet godina u ovu kompaniju uložiti oko 37 miliona eura. Ministaratvo će pratiti realizaciju ovog ugovora, obzirom da osjećamo dozu opreza, jer su prethodne privatizacije ovog kolektiva bile ne toliko uspješne.

Kada je riječ o SOLAR Gradnji, prema najavama menadžmenta, ova poslovna godina će biti završena sa pozitivnim rezultatom, što je svakako iskorak u odnosu na prošlu godinu kada su gubici ovog preduzeća iznosili oko 2 miliona eura.

Ostvareni rezultati na kraju godine biće najbolji pokazatelj gdje će se i kakve promjene desiti.

Broj zaposlenih u ovim kompanijama je višestruko povećan, bez jasne ekonomske logike. Da li se inicirali procese racionalizacija tj.da li to planirate?

Jedan od naslijeđenih problema elektro-energetskog sistema svakako je i prekomjeran broj zaposlenih, pa je EPCG grupa u posljednje tri godine prepoznata po ogromnom zapošljavanju.

U cilju kontrolisanja ove pojave na Kolegijumu sa predstavnicima energetskih kompanija donijeta je odluka da svako buduće zapošljavanje u ovim kompanijama mora biti uz saglasnost resora, kao i uz obrazloženje ovog zahtjeva čime će se dodatno pojasniti u kom pravcu i kako će radno angažovanje pojedinaca doprinijeti profitabilnosti preduzeća.

Kada je riječ o poslovanju Željezare i SOLAR gradnje koji su ključno problemi koji opterećuju ova dva preduzeća?

Za Željezaru i SOLAR gradnju zajednički imenitelj je da su osnovni problemi veliki broj radnika i negativno poslovanje.

Kada je riječ o Željezari ovo preduzeće je kupljeno bez prethodne finanijske studije i analize koja bi pokazala profitabilnosti i opravdanost jednog takvog poteza. U praksi se pokazalo da je stanje u Željezari komplikovano i da opterećuje EPG kao najbolju državnu kompaniju zbog čega su pokrenute aktivnosti u cilju pronalaska strateškog partnera. Možemo sa umjerenim optimizmom konstatovati da je potpisan Ugovor o zakupu Željezare sa švajcarskom firmom 8B Capital S.A iz Lugana, koja je po ugovoru obavezna da za pet godina u ovu kompaniju uloži oko 37 miliona eura. Nećemo ništa prepustiti slučaj već ćemo redovno pratitit dinamiku realizacije ugovornih obaveza.

Preduzeće SOLAR Gradnja okupira pažnju javnosti, kao veliki gubitaš, preduzeće koje nije profitabilno sa velikim brojem zaposlenih. Međutim, ovo preduzeće ima perspektivu ukoliko svi budu radili ono za što su plaćeni. Menadžment mora biti aktivan na tržištu, kroz promociju benefita ugradnje solarnih panela, kao i na jačanju konkurentnosti. Moraju voditi računa o nabavkama i korišćenju optimalnog broja zaposlenih, dok radnici trebaju instalirati najmanje 4MW solarnih panela na mjesečnom nivou. Jedino na ovaj način kompanija može biti profitabilna. Sve ovo je predočeno menadžmentu SOLAR gradnje uz napomenu da će od ostvarenih rezultata zavisiti i njihov dalji angažman.

U kontekstu svih ovih kompanija, zalagali ste se se za ekspertske bordove direktora, i ekspertske izvršne funkcije. Odbori, međutim, i dalje imaju gro partitokratskih rješenja. Da li su u planu ikakve promjene u tom dijelu, a u cilju boljeg korporativnog upravljanja?

Imenovanjem na poziciju ministra energetike i rudarstva u tom momentu zatekao sam političke odbore direktora, gdje su pojedini članovi radili isključivo u korist svojih partija, iako ih zakon eksplicitno obavezuje na nezavisnost u radu i djelovanje u pravcu najboljih interesa kompanije kojoj pripadaju. Duboko uvjeren u pogubnost takvog djelovanja insistirao sam na depolitizaciji upravljačkih struktura u dijelu koji delegira Vlada Crne Gore. To nije bio lak zadatak, imajući u vidu naslijeđenu praksu da se članovi odbora direktora isključivo biraju iz redova partija koje čine vlast.

Podsjetiću da je Ministarstvo na čijem sam čelu raspisalo javni poziv za stručni kadar koji bih delegirao u Odboru direktora EPCG , u ime Vlade Crne Gore, a po osnovu kvota koje su bile unaprijed definisane. Glavni kriterijum bio je nivo ekspertskog znanja i reputabilnost kandidata koju su zavrijedili tokom svog dosadašnjeg rada.

Mislim da sam u ovoj namjeri uspio i da u sadašnjim odborima direktora članove iz reda istaknutih profesionalaca niko ne može osporiti.

Kao ministar uticao sam na izbor odbora direktora EPCG i kćerki kompanija u dijelu u kojem imam zakonsko pravo. Izvršni direktori su birani na osnovu javnih konkursa na koje su se mogla javiti sva zainteresovana lica i na konačnu odluku o izboru nisam imao pravo da utičem.

Kroz pojačanu kontrolnu aktivnost Ministarstva svakodnevno pratim aktivnosti u kompanijama iz oblasti energetike, a sve u cilju postizanja što boljih rezultata i većeg stepena profesionalizacije.

Kada je riječ o projektima energetske efikasnosti na koje EU fondove računate i u kojim rokovima?

Vlada Crne Gore je prepoznala energetsku efikasnost kao jedan od prioriteta energetske politike. Iskorak koji je napravljen u odnosu na prethodni period, u kojem je akcent bio stavljen na pravno uređenje ove oblasti, je da je fokus stavljen na implementaciju konkretnih programa i projekta namijenjenih različitim sektorima potrošnje energije. Trenutno imamo aktivne programe za podsticanje energetske efikasnosti namijenjene: domaćinstvima, turističkom sektoru i industriji, sa ukupnim nivoom podsticaja od oko 15 miliona eura, a za koje se očekuje da generišu investicije od preko 25 miliona eura u visokoefikasna rešenja i tehnologije.

Finansiranje navedenih programa je uglavnom obezbijeđeno iz paketa podrške Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize, iz kojeg je 13 od 30 miliona eura opredijeljeno upravo za unapređenje energetske efikasnosti. Plan je da se realizacija ovih programa nastavi i u narednom periodu i upravo je kroz „Plan rasta“, novi instrument podrške Evropske unije zemljama Zapadnog Balkana, predviđena dodatna finansijska podrška za naredni četvorogodišnji period. Očekuje se da ova sredstva postanu dostupna i operativna vrlo brzo nakon usvajanja Plana rasta, koji se nalazi u finalnoj fazi pripreme.

Takođe vjerujemo da i Eko fond, čiji kapacitet će biti značajno ojačan kroz implementaciju tekućih programa, privuče dodatna sredstva iz drugih fondova koji finansiraju projekte u oblasti životne sredine, energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije.

Radi se sve da Pljevlja ne ostanu ekološka crna tačka države

Kada je riječ o ozelenjavanju i održivim konceptima u energetici, koliko se tom dijelu može uopšte govoriti, ako smo upoznati sa problemima koje npr. Pljevljima proizvodi Rudnik uglja i TE „Pljevlja“

U toku je projekat ekološke rekonstrukcije TE koja će smanjiti emisiju štetnih gasova, takođe započet je projekat toplifikacije Pljevalja koji će svojim završetkom ugasiti individualna ložišta u gradu i riješiti problem najvećeg zagađenja. U sklopu projekta energetske efikasnosti odobreno je 2,8 miliona za projekte u Opštini Pljevlja, a pred početak sezone grijanja odobrena je subvencija od 20% na cijenu električne energije za korisnike u Pljevljima. Ova Vlada i Ministarstvo čini sve što se može da ublaži efekte zagađenja od TE i RUP-a.

U okviru novog Instrument za reformu i razvoj Zapadnog Balkana pod nazivom Plan rasta Crna Gora dobija pristup značajnim sredstvima (blizu 400 miliona eura) za sprovođenje reformi u ključnim oblastima u naredne 4 godine.

TE Pljevlja predstavlja bazni, najstabilniji, izvor električne energije i bez nje o elektro energetskom sistemu Crne Gore gotovo da nije moguće govoriti, posebno o stabilnoj energetskoj situaciji sve dok se ne izgrade odgovarajući zamjenski kapaciteti. Stoga se trenutno vrše investicije kako bi TE nastavila da radi u skladu sa važećom EU regulativom, odnosno da radi kao i sve ostale TE u Evropi. Da bi se sanirale posljedice rada TE, EPCG je do sada uložila vise desetina miliona u sanacije i rekultivacije odlagališta pepela i šljake. Dalji planovi su da se ti prostori dodatno unaprijede i ponude stanovnicima Pljevalja kao dodatna vrijednost odnosno prostor za dalji razvoj sportsko rekreativnih i turističkih sadrzaja. Svi prostori koji bi eventualno u budućnosti bili korišteni za odlagalište nus produkata TE biće u konačnom,zaokruženi na način da pruže dodatnu vrijednost, a ne nikako da ostanu crna tačka tog dijela države. EPCG planira da detaljno ispita i sve ostale energetske potencijale u Pljevljima, pa se sada posvetila i analizi potencijala rijeke Ćehotine a ubrzo očekujemo i da dobijemo izvođača radova na investiciji od 7 miliona eura, a to je MHE Otilovići. Pored energetike tu su i druge privredne grane koje se pominju, kao sto su ekološki prihvatljiva cementra, fabrika gipsa i slično. Sve ovo uz toplifikaciju grada veoma ce pozitivno uticati na izgled Pljevalja i okoline, kao i na kvalitet vazduha stanovnika sjeverozapadnog dijela Crne Gore.

RUP se takođe bazirao na sanacije nekultivisanih rudokopa. Neki djelovi su već rekultivisani sadnjom zelenila, dok postoje takođe planovi za izgradnju mini HE na već postojećoj infrastrukturi.

Planirane su ii značajne aktivnosti u dijelu sprovođenja pravedne tranzicije u regionu Pljevalja, a koje uključuju institucionalno jačanje i usvajanje akcionog plana za sprovođenje pravedne tranzicije, realizaciju programa zapošljavanja i prekvalifikacija sa ciljem jačanja preduzetništva i razvoja drugih ekonomskih aktivnosti u Pljevljima, realizacija sveobuhvatnog Programa obnove zgrada sa ciljem unapređenja energetske efikasnosti i eliminisanje uglja kao energenta iz individualnih ložišta u javnim i privatnim objektima na teritoriji opštine Pljevlja kao i uspostavljanje centra za obuku sa ciljem obezbjeđenja lokalne radne snage za realizaciju sveobuhvatnog Programa obnove zgrada;

Veoma važno je obezbijediti sinergiju planiranih aktivnosti sa tekućim projektima koje realizuju Vlada Crne Gore, Opština Pljevlja i EPCG.

Najavili ste početak projekta hidroelektrane i solarne elektrane na Bilećkom jezeru. Dokle se stiglo i šta slijedi u ovoj, početnoj fazi?

Na inicijalnom sastanku koji je održan u EPCG dogovorena je formalna organizacija radne grupe koja ce se sastojati od 3 člana sa crnogorske strane i 3 člana iz Republike Srpske. U narednom periodu očekuju nas intezivne aktivnosti na pomenutim projektima. Značajan projekat je alternativno snabdjevanje pitkom vodom Bokokotorskog zaliva. Ono što je neophodno u narednom periodu jeste izrada projektnih zadataka, kao i pronalaska adekvatnih pozicija plutajuće solarne eleketrane, na mjestima gdje je promjena nivoa jezera najmanja, odnosno gdje će uticaj promjene nivoa na elektranu biti najmanji.

Za izgradnju reverzibilne hidroelektrane, neophodno je takodje ići u pravcu izrade projektnog zadatka, kao i pronalaska terena koji ima neophodne karatkeristike sa aspekta vodoodrživosti i drugih geoloških karakteristika za izradu potencijalne akumulacije, kao i njeno pozicioniranje.

Kako ocjenjujete situaciju u elektro-energetskom sistemu Crne Gore i da li smo sada spremniji za neke eventualne ispade, slične onom junskom?

Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) preduzima sve potrebne mjere da obezbijedi pouzadno napajanje potrošača električnom energijom. Svi elementi prenosne mreže u Crnoj Gori su ispravni i u pogonu, a osoblje CGES je pripravno za intervenciju u slučaju potrebe. Junski ispad je posljedica više faktora koji su se desili istovremeno. Imali smo dva istovremena kvara na značajnim elementima prenosnog sistema JIE, uz neraspoloživost pojednih elemenata u okolnim sistemima, koji su bili isključeni zbog redovnog održavanja. Moram pohvaliti CGES da je reagovao relativno brzo u jednoj situaciji koja se nije ranije dešavala i koja je zahvatila više država regiona. Naravno, svjestan sam da u ovakvim vremenskim prilikama svaki nedostatak električne energije I vode je za građane vrlo izazazovan, i ekipe CGES-a su reagovale na najbrži mogući način kako bi se situacija stabilizovala.

Mora se istaći i da klimatske promjene i energetska tranzicija na obnovljive izvore stavljaju operatore prenosnog sistema pred značajne izazove, koji se mogu prevazići samo značajnim ojačanjem mreže. Operatori u tom pogledu zahtijevaju nedvosmislenu podršku cijelog društva. Primjer izgradnje visokonaponskog dalekovoda Lastva – Pljevlja ponajbolje oslikava ovu potrebu. Naime, da je ovaj vod bio u fukciji 21. juna, prekida u napajanju ne bi bilo. Na žalost, zbog otpora na koji CGES nailazi na svega nekoliko kilometara trase, na završetak radova se čeka već nekoliko godina.