- Hronika
- Montesong
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
13. 06. 2024.
08:46 >> 08:53
ruski biznismen
Potencijalni zakupac nikšićke Željezare, u Hrvatskoj optužen za zloupotrebe u poslovanju
Da li će ruski biznismen sa izraelskim pasošem Igor Shamis narednih pet godina upravljati pogonima nikšićke Željezare odlučiće Vlada Crne Gore.
Željezarom od kraja 2022. gazduje državna Elektroprivreda.
Kompanija koja je '90-tih godina zapošljavala 7.000 radnika nakon niza propalih privatizacija tokom vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, sada ima manje od 300 zaposlenih.
Odbor direktora Elektroprivrede je 29. maja prihvatio ponuduo zakupu pogona za proizvodnju čelika, koju je na javni poziv poslala švajcarska kompanija "8B Capital", iza koje je Igor Shamis.
"Ukoliko Vlada prihvati moj predlog, spreman sam da djelima dokažem efikasnost, jer sam dobro upoznat sa preduzećem i njegovim investicionim potencijalom", naveo je Shamis za Radio Slobodna Evropa (RSE), u odgovoru mejlom od 6. juna.
Konačnu riječ ima crnogorska Vlada jer je država vlasnik Elektroprivrede, pa samim tim i Željezare.
Ministar energetike Saša Mujović je kazao 31. maja za RTV Nikšić da želi dodatna pojašnjenja o potencijalnom sticanju prava na imovinu Željezare od strane zakupca.
Na oprez upućuje, kako je rekao, činjenica da se država više puta 'opekla' u privatizacijama Željezare.
Na pitanje RSE od 5. juna da li su provjerili poslovni kredibilitet potencijalnog zakupca Željezare Igora Shamisa iz Vladinog Ministarstva energetike nije odgovoreno.
Slučaj hrvatske tvornice u Šibeniku
Naime, Shamis je u februaru 2015. postao vlasnik Tvornice lakih metala u Šibeniku (TLM).
RSE je o poslovanju Igor Shamisa u toj fabrici tražio odgovore od Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku.
Iz njihovih odgovara od 7.juna se vidi da je on u tom predmetu evidentiran kao Igor Chamis .
Prepiska RSE i Županijskog odvjetništva Šibenik
Zbog navodnih zloupotreba u poslovanju, to tužilaštvo (odvjetništvo) je aprila 2018. protiv Shamisa (Chamisa) i dvojice njegovih hrvatskih partnera pokrenulo istragu.
Tužilaštvo je za RSE, potvrdilo da je po primljenoj krivičnoj prijavi "26. marta 2018. donijelo rješenje o istrazi protiv Igora Chamisa zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela zloupotrebe povjerenja u privrednom poslovanju ".
Navode i da je po njihovom predlogu Županijski sud u Šibeniku 10. aprila 2019. odredio istražni zatvor za Igora Shamisa (Chamisa).
No, kako nije bio dostupan, raspisana je potjernica.
"Protiv istog je od strane ovog odvjetništva izdana potjernica i Evropski nalog za hapšenje, po kojem je Igor Chamis uhapšen i izručen Hrvatskoj", navode ne precizirajući u kojoj je državi uhapšen.
Precizirali su i da je Shamis (Chamis) nakon izručenja Hrvatskoj, 29. januara 2020. ispitan u Odvjetništvu u Šibeniku.
"Protiv istog je podignuta optužnica, i zakazana sjednica optužnog vijeća Suda u Šibeniku za potvrđivanje optužnice", navode za RSE.
U odgovorima nije navedeno da li je (i ako jeste, koliko dugo) Shamis (Chamis) bio u pritvoru u Šibeniku i kada je napustio Hrvatsku.
Shamis nije odgovorio na pitanje RSE da li je bio privođen zbog načina poslovanja u šibenskoj Tvornici lakih metala:
"Vrlo je važno naglasiti da sam u Hrvatskoj bio samo četiri mjeseca u preduzeću koje je već bilo u stečaju, s dugom od 300 miliona eura i pod upravom kriznog upravitelja i suda. Zloupotrebe su bile nemoguće, što potvrđuju dokumenti", naveo je Shamis za RSE, 6. juna.
On nije precizirao o kojim dokumentima je riječ.
Kako je dodao, nadležnim organima u Crnoj Gori je dostavio dokumentaciju da nema pravnih problema "u Rusiji i inostranstvu".
Elektroprivreda vjeruje Shamisu
Elektroprivreda Crne Gore je u decembru 2023. raspisala javni poziv za zakup pogona Željezare, za proizvodnju čelika na pet godina uz mogućnost produženja, uz mjesečni zakup od 31 hiljadu eura.
Od tri prijavljene kompanije,Elektroprivreda se odlučilaza Shamisovu.
Na čelu Odbora direktora Elektroprivrede je Milutin Đukanović iz proruske Nove srpske demokratije, članice bivšeg Demokratskog fronta.
Iz Elektroprivrede, su 7. juna za na upit RSE da li su provjerili poslovni kredibilitet Shamisa odgovorili da su od njega tražili dodatne odgovore.
"Isti je dostavio dokaze da nikada nije osuđivan niti u Hrvatskoj niti u Francuskoj, što potvrđuju izvodi iz kaznene evidencije ovih država. Dostavio je i dokumentaciju koja potvrđuje da nema poreskih dugovanja u Rusiji", naveli su iz Elektroprivrede.
Kako tvrde, Shamis je tokom apliciranja za zakup pogona Željezare dostavio i istoriju njegovog poslovanja u Evropi:
"U vidu potpisanih dugogodišnjih ugovora sa renomiranim evropskim kompanijama koje se bave snabdijevanjem sirovinama, ferolegurama, trgovinom kovanim čelicima i veliki broj referenci njegovih kompanija u industriji čelika", piše u odgovorima RSE.
Takođe, navode da odluku Vlade očekuju do kraja juna.
Ukoliko i Vlada prihvati ovu odluku, Shamisova kompanija najkasnije za godinu trebalo da pokrene proizvodnju, uveća broj radnika sa početnih 25 na 150 i mjesečno proizvede 1.500 tona gotovih proizvoda.
To su uslovi koji su navedeni u javnom pozivu za zakup.
Shamis i ranije bio u Željezari
Shamisu ovo nije prvi "susret" sa nikšićkom Željezarom. Prije dvadeset godina bio je jedan od vlasnika.
"Moj povratak u fabriku u Nikšiću motivisan je mojim poznavanjem njenog investicionog potencijala", kazao je Shamis 7. juna za RSE.
Potvrdio je da je imao 33 odsto vlasništva u internacionalnoj "Midland grupi" koja je u junu 2004. kupila za1.000 eura većinski paket akcijau Željezari od Vlade Mila Đukanovića.
Grupa je imala obavezu da u pet godina u fabriku investira 30 miliona eura.
Ali u novembru 2006. napuštaju Željezaru.
Vlada je tada saopštila da je investitor ostao dužan državi oko 2,7 miliona eura na ime poreza, te da su gubici fabrike uvećani na preko 12 miliona eura.
U Memorandumu o poslovanju Midland Grupe se vidi da je 2004. kupila Željezaru u Nikšiću 2004.
Shamis i u Midlandu koju povezuju sa Putinom
Prema poslovnim dokumentima u koje je RSE imao uvid "Midland grupa"je 1994. osnovana u Rusiji, kao kompanija za proizvodnju i prodaju metala i sirovina, a kasnije i za investicije u građevinsku, energetsku, poljoprivrednu industriju i hotelijerstvo.
Njeni vlasnici i osnivači su Igor Shamis, potom kanadski državljanin Alexander Schneider i ukrajinski Eduard Shifrin.
U memorandumu je navedeno, da je Shamis rođen je 1956. u Lenjingradu (Sankt Peterburgu), da je studirao na Institutu za politehniku i da je bio"partner Midlandu za teritoriju Rusije".
U istom dokumentu se navodi da je i Schneider rođen u Sankt Peterburgu 1968. odakle se njegova porodica seli u Izrael a potom u Kanadu.
Navedeno je i da je "Midland grupa" je kupilai metalurški gigant "Zaporožstal" iz Ukrajine.
Da je Schneider svoj dio "Zaporožstal" prodao preko VEB (Vneshekonombank) banke, objavio jeNjujork tajms 2017.pozivajući se na nalaze Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara.
Tu banku osnovala je Ruska Federacija a predsjednik nadzornog odbora od 2008, aktuelni ruski predsjednik, Vladimir Putin.
Ova prodaja povezuje "Midland grupu" i Schneider sa ruskim vlastima i Putinom, pokazali su Panama papiri, navodi se u tekstu.
Panama papiri su dokumenta o poslovanju nekoliko desetina milijardera, preko ofšor kompanija koje je otkrio i objavio Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) 2016.
U njima se navodi i da je 2010. Shnaider prodao najmanje pola udjela "Zaporožstal" offshor kompanijama koje su kreditirane od VEB banke, a registrovane na Kipru i Britanskim Djevičanskim Ostrvima.
Dokumenti su, piše Njujork tajms, pokazali da su te offshor kompanije nakon godinu svoj udio u "Zaporožstal" prenijele pod rusku kontrolu, na VEB banku.
Prema podacima Forbsa, Schneiderova imperija je 2013. procijenjena na četiri milijarde dolara. Osnivač je prvog ruskog "Formula 1" tima, koji se zvao "Midlend" i vozio samo sezonu 2006. godine.
Коментари0
Остави коментар