Biljana Radosavović [ Radio Crne Gore ]

NACRT ZAKONA

Otpisom kamata do veće naplate poreza

Poreski dužnici koji do kraja godine isplate dugovanja, već 15. februara naredne godine biće oslobođeni kamate. To predviđa nacrt zakona koji je na javnoj raspravi do 18. aprila. U resoru finansija očekuju da će na taj način smanjiti poreski dug koji je na kraju 2023. iznosio skoro 600 miliona eura.

U Uniji poslodavaca pozdravljaju namjeru da se riješi decenijski problem, ali su stava da treba sankcionisati one koji to ne učine u zakonskom roku. Bivši ministar, te v.d. direktora Uprave prihoda i carina Aleksandar Damjanović za  Radio Crne Gore ocjenjuje da ovo nije novo rješenje, prelagale su ga, kaže DPS-ove vlade. Ključno je, prema njegovim riječima, da se zakon usvoji konsenzusom i u dogovoru sa poslovnom zajednicom.

Na javnoj raspravi je Nacrt zakona o otpisu kamata na poreski dug, čija bi primjena, najavljuju iz Ministarstva finansija, trebalo da počne 1. januara. Predviđeno je da se dužnicima koji plate dug u cjelosti otpišu kamate na  obaveze, koje osim poreza uključuju doprinose, takse i ostale naknade dospjele na naplatu do kraja ove godine.

Prema podacima resora na čijem je čelu Novica Vuković saopštili su da je ukupan poreski dug na kraju 2023. gotovo 600 miliona, od čega kamate čine skoro 230 miliona eura. U Uniji poslodavaca pozdravljaju namjeru vlade, da se, kako kaže Slobodan Mikavica, konačno riješi dugogodišnji problem.

“Svjesni smo da je ovo dugogodišnji problem i konačno da se na pravi način, zakonskim rješenjem, suočimo sa ovom praksom i da to na neki način bude iza nas”, prokomentarisao je Mikavica.

I ranije je država pokušavala da naplati dugovanja od poreskih obveznika, kroz zakon o reprogramu, na pet godina uz obavezu da pored redovnih mjesečnih obaveza plaćaju i prispjelu ratu, takođe uz otpis kamata. I sada ponuđeno rješenje nije ništa novo, predlagale su ga navodi bivši ministar finansija i VD direktora Uprave prihoda i carina Aleksandar Damjanović i ranije, kako kaže, DPS-ove vlade, posljednji put 2015. kada je na čelu resora finansija bio Radoje Žugić. Ipak, napominje za dosljednu primjenu treba obezbjediti dva uslova.

“Jedan je potpuni dijalog i konsenzus sa poslovnom zajednicom, kako oko nacrta, tako i konačnih rješenja predloženih mjera. Drugi je preciziranje odredbi koje će onemogućiti bilo kome povlašćeni status u realizaciji samog zakona”, naveo je Damjanović.

Predloženo rješenje je mač sa dvije oštrice, jer kako nam je rekao Damjanović, sa jedne strane su privrednici koji redovno izmiruju obaveze, a sa druge da se kroz otpis kamata naplati glavnica poreskog duga.

“Ono što je suština jeste da i sami rok tog zakona mora biti precizno definisan i ne može biti kratak, jer prosto treba dati mogućnost da se riješe problemi kamata od strane onih poslovnih subjekata koji imaju te probleme. Sa druge strane ne može biti predugačak jer se onda obesmišljava uredno poslovanje, plaćanje poreskih obaveza itd...”, naveo je Dajanović.

Naš sagovornik ukazuje da su pojedini poslovni subjekti izmirili glavnicu poreskog duga po osnovu ranijeg reprograma, ali ne i kamate.

“Šta u tom slučaju, na koji način to rješavati i niz drugih pitanja o kojima treba, ponavljam, imati precizan konsenzus sa poslovnom zajednicom, odnosno socijalnim partnerima, ukoliko je intencija da se na ovaj način smanjuje poreski dug”, preporučio je bivši ministar.

U Uniji poslodavaca predlažu da zakon bude jasan i predviđa kazne za one koji ne izmire zakonske obaveze.

“Za one koji ne iznađu mogućnost da izmire u zakonskom roku svoje  obaveze i budu oslobođeni kamate moraju postojati sankcije. Ukoliko se one ne devinišu opet ćemo se vratiti na staro, na dosadašnju praksu”, preporučio je Mikavica.

Uz sve neophodno je, zaključuje Damjanović jačati mehanizme u Poreskoj upravi kako se više ne bi dolazilo u situaciju da se posebnim zakonskim rješenjima naplaćuju poreske obaveze. Javna rasprava o Nacrtu zakona o otpisu kamata počela je krajem marta i traje do 18. aprila.