[ Biljana Rovčanin, TVCG ]

Filipović

Bolje pozajmiti novac na domaćem tržištu za vraćanje dugova

Za članstvo u Evropskoj uniji preduslov su stabilne finansije. Ove godine na naplatu nam stiže više od 656 miliona eura starih dugova i to, kažu iz Ministarstva finansija, nije tajna, već je predviđeno budžetom i odlukom o zaduživanju. Zato svakodnevno prate situaciju na međunarodnom tržištu i čekaju najpovoljniji trenutak za novo zaduživanje. Da je bolje da država pozajmi novac na domaćem tržištu, ocjena je struke.

Do kraja godine na naplatu stiže 656 miliona eura starih dugova od čega 518 miliona čini glavnicu, a ostalih 138 miliona eura kamatu. To je predviđeno i ovogodišnjim budžetom, ali i odlukom o zaduživanju, kažu iz Ministarstva finansija, pa tvrde da nema riječi o tajnom zaduživanju.

Da će se država zadužiti nedavno je potvrdio i premijer Milojko Spajić, ali nije mogao da precizira kada.

"Kada će se ono tačno desiti tehnički, to je potpuno nebitno. Bitno je kakva će biti situacija na tržištu, kakva je ponuda, kakva potražnja. Tražićemo momente kada je dobar trenutak na tržištima da se to odradi", kazao je ranije premijer.

A na međunarodnom tržištu, kaže analitičar Oleg Filipović, evidentan je blagi pad kamata, ali je teško predvidjeti do kada će tako i biti. Zato smatra da je mnogo bolje da se država zaduži na domaćem tržištu.

"Znate da u bankama ima oko pet milijardi štednje građana, šta štednje privrede i mislim da bi oni bili zainteresovani za kupovinu domaćih obveznica, jer bi dobili više od oročenih sredstava koje imaju kod banaka, a s druge strane banke bi morale da promijene svoj način poslovanja i s treće strane mislim da bi kamatna stopa bila niža", smatra Filipović.

On problematizuje i praksu svih prethodnih vlada, pa i aktuelne što se dugovi države vraćaju novim zaduživanjima.

"Treba da se ide u neki drugi projekat uštede kako bi radili projektno na primjer danas se zadužujemo toliko i toliko na taj i taj vremenski period, a ta suma će biti vraćena u tom i tom periodu. Ne više iz zaduživanja, već iz uštede po određenim pozicijama u budžetu, tipa smanjivanje javne administracije ili neke druge pozicije", objašnjava Filipović.

Iz Ministarstva finansija, s druge strane tvrde da se ubuduće troškovi države neće finansirati iz zaduženja, osim kapitalnog budžeta, čime se ispunjava zlatno pravilo da država sve obaveze izmiruje isključivo iz prihoda.