- Hronika
- Montesong
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
05. 08. 2023.
20:14 >> 20:14
1
KAMATE NA KREDITE I DO 24%
Građani da sačekaju sa dugoročnim zaduživanjem
Pozajmiti novac u banci, odnosno uzeti kredit u posljednje vrijeme je izuzetno skupo. Kamate se kreću i do nevjerovatnih 24 odsto. Stručnjaci objašnjavaju da je sve to posljedica rasta euribora koji je premašio tri i po odsto, što je najviša stopa od 2008. godine. Država ne može da ograniči kamate u bankama, ali analitičari predviđaju njihov blagi pad naredne godine.
Fiksna ili varijabilna kamatna stopa? Pitanje je od milion dolara kad krenete po kredit u banku, posebno danas kada je euribor dostigao maksimum u posljednjih 14 godina. Novina u crnogorskim bankama su krediti s kombinovanom kamatnom stopom.
"Prvih pet godina fiksna 4.99 ili 6.31 efektivno, a nakon toga 3.49 plus euribor. Gotovinski tu kamatu nominalno 7.49 ili efektivno 8.28", kaže Lazar Mirković direktor filijale Erste banke u Podgorici.
Sve ovo kako bi efektivno pomogli klijentima u prvim godinama otplate kredita, kada je uticaj kamate najveći.
"Kredit od 70.000 eura, 240 mjeseci gdje je ugovorena kombinovana kamatna stopa 4.99 anuitet za prvih pet godina je 461,58 centi", objašnjava Mirković.
U zavisnosti koji kredit tražite i na koji period otplate zavisi i visina kamate. Ako vam se žuri u pojedinim bankama možete podići kredit sa kamatom do 24 odsto. To što je danas novac preskup rezultat je suzbijanja inflacije.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković kaže da je poznato kad imamo veliku inflaciju da banke povećanjem kamata pokušavaju da smanje količinu novca u opticaju i na taj način da se reguliše stopa inflacije.
"U Crnoj Gori se to prelilo, jer euribor jeste kamatna stopa po kojoj evropska banaka pozajmljuje ostalim bankama i kad je došlo do rasta euribora moralo je doći do referentne kamatne stope, moralo je doći do rasta kamatne stope i kod nas", ističe Mulešković.
Samim tim država nema mogućnost da utiče.
"Crna Gora kao mala ekonomija ne može uticti na globalna dešavanja, ali može da poboljša svoju poziciju u smislu finansijske nestabilnosti i političke stabilnosti koja utiče na poziciju Crne Gore u odnosu na finasijska tržišta, kakvu će percepciju imati investitori i banke na Crnu Goru", kaže Katarina Živković iz Ministarstva finansija.
Povećanje kamatnih stopa smanjuje privrednu aktivnost. Iako je moguće da euribor nastavi da raste, projekcije su da bi padom inflacije polako počela da pada i vrijednost euribora.
"Do kraja godine još jedno usklađivanje kamata. Ono što su projekcije da će već sljedeće godine doći do stabilizacije kamatnih stopa i tada možemo očekivati blagi pad", kazao je Mulešković.
Do tada, Mulešković savjetuje građane da ukoliko mogu da sačekaju sa dugoročnim zaduživanjem.
Коментари1
Остави коментар