Jelena Bobičić-Čović

Razvojem realne ekonomije i njenom diversifikacijom do rasta zarada

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković ističe da povećanje zarada nije dovelo do povećanja kupovne moći, već je, kako je kazao, velika potrošnja dovela do rasta cijena. Ističe da jedino razvojem realne ekonomije i njenom diversifikacijom možemo doći do realnog rasta zarada.

Godina je od početka primjene programa Evropa sad 2. Ministar finansija Novica Vuković saopštio je prethodnih dana da je zadovoljan efektima. Ističe da je prosječna neto plata za godinu veća za preko 20 odsto i da je standard građana značajno poboljšan i pored rasta cijena.

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković ukazuje da se efekti nekog programa ne mogu ocijeniti nakon godinu primjene, već je, kaže, za to potreban malo duži period. Navodi da su u apsolutnim vrijednostima zarade, penzije i ostala davanja porasli, ali ukazuje da s druge strane imamo duplo veću inflaciju nego u zemljama EU.

"Prema posljednjim podacima koji su objavljeni na Monstatu i Eurostatu, paritet kupovne moći crnogorskih građana je na 54% prosjeka EU na kraju 2024. godine, a samo da se vratimo par godina unazad, na primjer 2019. godine, mi smo bili na 50% prosjeka EU, što jasno govori da toliko povećanje zarada nije dovelo do tolikog povećanja kupovne moći samih građana. Upravo iz razloga onoga što smo spominjali da administrativno povećanje zarada ne dovodi do realnog rasta zarada, jer zbog povećanja količine novca u opticaju, a zbog toga što nismo povećali, to jest razvijali, našu ekonomiju i privredu, to mora dovesti do rasta cijena", kazao je on.

Mulešković ukazuje i da se njegov stav podudara s onim što je sadržano u izvještajima MMF-a i Evropske komisije koji ukazuju da je uslijed ovih reformi došlo do rasta cijena i da treba donijeti srednjoročne i dugoročne mjere konsolidacije javnih finansija.

"Zbog ovakvih reformi, zbog negdje potpunog opredjeljenja na finansiranje javnih finansija od strane indirektnih poreza imamo veliki rizik i upravo to jeste bio negdje glavni razlog za kritiku ovih programa. Prvo što su donijeti bez dugoročnih ekonomskih analiza, drugo što dugoročno predstavljaju rizik za prihodne strane javnih finansija, a naša strateška dokumenta nisu dala jasno obrazloženje šta će se desiti ukoliko se određeni rizici dogode u nekom narednom periodu", kaže Mulešković.

Ukoliko želimo da imamo realan rast zarada i poboljšanje kvaliteta života i životnog standarda građana, Mulešković poručuje da treba da radimo na razvoju i diversifikaciji ekonomije.