Б.Ч.Ј. [ Mina ]

KONFERENCIJA CPEU

Nije pametno ulaziti u inicijative kakva je Otvoreni Balkan

Ulazak u inicijativu kakva je Otvoreni Balkan nije dobar potez u momentu kada država ima vrlo ozbiljnu ekonomsku situaciju, veliki spoljnotrgovinski deficit, visoku zaduženost i nestabilnu političku situaciju, ocijenila je predsjednica Crnogorske panevropske unije (CPEU) Gordana Đurović.

„Imamo vrlo ozbiljnu ekonomsku situaciju, kao i nestabilnu političku, i u ovom momentu ulaziti u ovakve inicijative nije dobar potez, već se treba dobro pripremiti za novi samit Berlinskog procesa i sačekati šta će nam kolege iz Evropske unije (EU) ponuditi za 3. novembar, kada se očekuje nastavak tog procesa“, navela je Đurović na konferenciji pod nazivom "Jedno tržište za Post-COVID oporavak: podrška Višegradske četvorke promociji Zajedničkog regionalnog tržišta zemalja Zapadnog Balkana".

Ona je na finalnom događaju jednogodišnjeg projekta i istraživanja konzorcijuma deset partnerskih organizacija iz deset zemalja, u šta su uključene Višegradska grupa i Zapadni Balkan, navela da odluke moraju biti propraćene obuhvatnim ekonomskim analizama, kao i da se javnosti mora objasniti da li je neka odluka u javnom interesu odnosno interesu građana i ekonomije, ili je to politička obligacija određene grupe ili pojedinca.

Đurović je, predstavljajući preporuke iz e-knjige Regionalna ekonomska saradnja V4 i WB6: Razmjena iskustava i znanja u kontekstu zajedničkog regionalnog tržišta i post-covid ekonomskog oporavka, kazala da postoje rizici pune primjene evropskih propisa u oblasti bezbjednosti hrane u modelu Otvorenog Balkana, u odnosu na model Zajedničkog regionalnog tržišta pod Berlinskim procesom.

„Mi smo zemlja koja deset godina pregovara za EU članstvo, mnogo toga smo uradili i zatvorili pregovaračko poglavlje 30. Međunarodni odnosi. Druga rezerva je prema vladavini prava i kontroli granica, odnosno borbi protiv organizovanog kriminala u regiji, jer ako ne bi bilo kontrole prometa robe po evropskim propisima, postoji rizik šta se u kamionima koji slobodno prelaze balkanske međudržavne granice može nalaziti“, rekla je Đurović.

Ona je navela da postoji rezerva da to nije samo ekonomska integracija, nego da ima i političke dimenzije.

„U zadnje dvije godine imali smo tri puta zatvorene granice za osnovne životne namirnice odnosno medicinska sredstva. Jednom u martu 2020, kada je bila zabrana izvoza medicinskih sredstava, drugi put je Srbija zatvorila granice za brašno i sada opet Srbija za sirovo mlijeko, ali samo za Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Crnu Goru, zato što nijesu pristupile Otvorenom Balkanu, dok je za Albaniju i Sjevernu Makedoniju izvoz slobodan“, podsjetila je Đurović.

Ona smatra da je to granica koja se prešla i koja govori da Open Balkan zemlje, posebno Srbija, vrše ekonomski i politički pritisak da se istom pristupi, a ukoliko pristupanje izostane, slijede zabrane trgovine i prijetnje nestašicama u snabdijevanju osnovnim životnim namirnicama. Drugim riječima, regionalne integracije treba da budu dobrovoljne i da ostanu ekonomske, samo to može da nas spaja.

„Inicijativa Open Balkan promoviše ekonomsku saradnju, ali ona postepeno prerasta u političku platformu njenih kreatora, koji žele govoriti u ime regiona, kao jedan glas. Ako ova inicijativa postaje politička platforma koja posmatra region kao jedan, onda druge zemlje, koje joj inače nijesu pristupile, sa razlogom mogu imati određene rezerve“, rekla je Đurović.

Ona je navela da su poruke Višegradske grupe da treba čuvati i svoje nacionalne interese i da se kroz CEFTA-u ide ka zajedničkom regionalnom tržištu, a kasnije i prema jedinstvenom tržištu Unije.