[ Mina; Objavila: J.B.Č. ]

IVANIŠEVIĆ

Unapređenje finansijskog sistema preduslov ekonomskih promjena

Pandemija izazvana koronavirusom neminovno se odrazila na crnogorsku ekonomiju i to neočekivano brzo i drastično, zbog čega je neophodno strukturno osvježiti i unaprijediti, kao i obezbijediti dostupnost povoljnih finansijskih sredstava, ocijenio je nekadašnji ministar finansija Miroslav Ivanišević.

“Ekonomisti su, više ili manje, saglasni da je krajnje vrijeme da nešto treba uraditi u smislu unapređenja strateških pravaca razvoja i na promjeni strukture naše ekonomije, koja je pokazala izraženu ranjivost, s obzirom na pretežnu participaciju uslužnog sektora i visoku uvoznu zavisnost, čime su se iskristalisali limiti i ograničenja takve orijentacije”, rekao je Ivanišević agenciji Mina biznis.

On smatra da svaka ozbiljna razvojna aktivnost zahtijeva jaku finansijsku podršku zbog koje je potrebno unaprijediti finansijski sistem i obezbijediti dostupnost povoljnih finansijskih sredstava.

“Očigledno je neophodno osmisliti promjene koje će pratiti korekcije u strukturi našeg privrednog sistema, inovacije prilagoditi specifičnostima i potrebama naše ekonomije i uobličiti rješenja koja prate savremene trendove u finansijskoj, ali i u čitavnom nizu povezanih oblasti”, kazao je Ivanišević, koji je nekadašnji potpredsjednik za finansijski sistem u Vladi i raniji predsjednik Senata Državne revizorske institucije.

Prema njegovim riječima, ekonomska i socijalna realnost snažno usmjeravaju prema traženju rješenja za nastavak razvoja Crne Gore, sa posebnim akcentom na novo zapošljavanje.

“I mnoge druge zemlje intenzivno tragaju za novim rješenjima i modelima ekonomske i društvene budućnosti. Crna Gora ne smije da izgubi korak, treba realno sagledati domete do sada primjenjivane ekonomske politike i prakse, i kvalitetno se pozicionirati za buduće aktivnosti bazirajući se na pozitivnim iskustvima i komparativnim prednostima koje posjedujemo”, naveo je Ivanišević.

Činjenica je da je, i pored toga što je Crna Gora izgradila privlačan investicioni ambijent i što su ukupni iznosi direktnih stranih investicija značajni, učinak privlačenja investicija je ograničenog dometa, prvenstveno iz razloga što je priliv uglavnom bio usmjeren na bankarstvo, nekretnine i turizam, sa izuzetno ograničenim investicijama u realni sektor.

“Sad već možemo konstatovati da je velika većina ekonomista, ali i donosilaca političkih odluka, saglasna da je neophodno strukturno osvježiti i unaprijediti našu ekonomiju kako bi se uravnotežio raskorak između stvarnog i poželjnog. Ali, kakav god da bude obim i kvalitet mogućih strukturnih pomjeranja, i koja god da bude dinamika tih promjena, neophodno je stvoriti kvalitetnu osnovu za promjene i korekcije, prije svega u finansijskom sistemu Crne Gore koji bi omogućio kvalitetnije održavanje tekuće reprodukcije i afirmaciju razvojne funkcije naše ekonomije”, rekao je Ivanišević.

Ipak, čini se da postoji više analiza i generalnih preporuka, nego konkretnih predloga kroz realne projekte.

“Osnovno pitanje u vezi sa finansijskim sistemom je da li je on adekvatan da kvalitetno servisira funkcionisanje sadašnje, a posebno buduće ekonomije u Crnoj Gori. Ukoliko smo saglasni da Crna Gora, i sada i u budućnosti, ima dominantnu razvojnu ekonomiju, onda se može reći da, u ovom trenutku, nemamo efikasan sistem u odnosu na reproduktivne i naročito razvojne potrebe naše ekonomije”, naveo je Ivanišević.

Prema njegovim riječima, domaći finansijski sistem se, gotovo u potpunosti oslanja na poslovne banke, koje, kao i svugdje u svijetu, imaju limitiranu ulogu u razvojnoj funkciji zemlje.

“Izuzetak je Investiciono razvojni find (IRF), koji je posljednjih godina značajno povećao plasmane, po povoljnijim kamatama i sa dužim rokovima otplate kredita, ali sa još nedovoljnom obuhvatnošću u odnosu na potrebe privrede, i sa konceptom, tehnikama i procedurama pozajmljivanja koje su identične poslovnim bankama”, kazao je Ivanišević.

Izvori u poslovnim bankama su, kako je precizirao, kratkoročni, više se oslanjaju na depozite građana i privrede nego na sopstveni kapital, što po prirodi stvari znači da veoma malo mogu da idu u dugoročne investicione projekte.

“Banke su, uglavnom, visoko profitabilne, pretvorile su se u držaoce novca i vlasnike nekretnina, novac miruje u bankama i privreda se sporo pokreće, što se vidi po aktivnostima na berzi, dakle, ugroženi su i tekuća likvidnost i razvoj”, dodao je Ivanišević.