K. J. [ N1 ]

Međunarodni sud: Klimatske promjene predstavljaju egzistencijalnu prijetnju

Najviši sud Ujedinjenih nacija je podvukao “hitnu i egzistencijalnu prijetnju koju predstavljaju klimatske promjene”, dok je počeo da čita mišljenje o pravnim obavezama država da preduzmu akciju, prenosi Rojters.

Iako neobavezujuće, mišljenje Međunarodnog suda pravde vjerovatno će odrediti tok budućih klimatskih akcija širom svijeta.

“Emisije gasova staklene bašte su nedvosmisleno uzrokovane ljudskim aktivnostima koje nijesu teritorijalno ograničene. Posljedice klimatskih promjena su ozbiljne i dalekosežne: one utiču i na prirodne ekosisteme i na ljudsku populaciju. Ove posljedice naglašavaju hitnu i egzistencijalnu prijetnju koju predstavljaju klimatske promjene”, rekao je sudija Juji Ivasava.

Prije presude, pristalice klimatskih akcija okupile su se ispred MSP-a, skandirajući:

“Što želimo? Klimatsku pravdu! Kada je želimo? Sada!”

Vijećanje 15 sudija MSP-a u Hagu ipak će imati pravnu i političku težinu i budući klimatski slučajevi ne bi mogli da ga ignorišu, kažu pravni stručnjaci.

“Toliko je važno da bi mogla biti jedna od najznačajnijih pravnih presuda našeg vremena zbog obima pitanja kojih se dotiče, a koja se tiču same srži klimatske pravde”, rekla je Džoi Čaudhuri, viša advokatica u Centru za međunarodno pravo životne sredine.

Generalna skupština UN čeka dva odgovora

Dva pitanja koja je Generalna skupština UN zamolila sudije da razmotre bila su: koje su obaveze zemalja prema međunarodnom pravu da zaštite klimu od emisija gasova staklene bašte; i koje su pravne posljedice za zemlje koje štete klimatskom sistemu?

Tokom dvije sedmice saslušanja prošlog decembra pred MSP-om, bogate zemlje globalnog sjevera rekle su sudijama da postojeći sporazumi o klimi, uključujući Pariški sporazum iz 2015. godine, koji su uglavnom neobavezujući, treba da budu osnova za odlučivanje o njihovim odgovornostima.

Zemlje u razvoju i male ostrvske države zalagale su se za jače mjere, u nekim slučajevima pravno obavezujuće, za smanjenje emisija i za to da najveći emiteri gasova staklene bašte koji zagrijavaju klimu obezbijede finansijsku pomoć.

Pariški sporazum

Godine 2015, na kraju pregovora UN u Parizu, više od 190 zemalja obavezalo se da će nastaviti napore za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa (2,7 stepeni Farenhajta).

Sporazum nije uspio da obuzda rast globalnih emisija gasova staklene bašte.

Krajem prošle godine, u najnovijem “Izvještaju o jazu u emisijama”, koji analizira obećanja zemalja da će se boriti protiv klimatskih promjena u poređenju sa onim što je potrebno, UN su saopštile da će trenutne klimatske politike rezultirati globalnim zagrijavanjem za više od 3 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa do 2100. godine.

Odgovornost za kompanije

Kako aktivisti nastoje da pozovu kompanije i vlade na odgovornost, parnice vezane za klimatske promjene su se intenzivirale, sa skoro 3.000 slučajeva podnesenih u skoro 60 zemalja, prema junski podacima londonskog istraživačkog instituta Grantam za klimatske promjene i životnu sredinu. Do sada su rezultati bili mješoviti.

Njemački sud je u maju odbacio slučaj između peruanskog farmera i njemačkog energetskog giganta RWE (RWEG.DE), što otvara novu stranicu, ali njegovi advokati i ekolozi rekli su da je slučaj, koji se vukao deceniju, ipak pobjeda za klimatske slučajeve koji bi mogli da podstaknu slične tužbe.

Ranije ovog mjeseca, Međuamerički sud za ljudska prava, koji ima nadležnost nad 20 zemalja Latinske Amerike i Kariba, u drugom savjetodavnom mišljenju je rekao da njegovi članovi moraju da sarađuju, što otvara novu stranicu u borbi protiv klimatskih promjena.

Učesnici kampanje kažu da bi mišljenje suda u srijedu trebalo da bude prekretnica, čak i ako je sama presuda savjetodavna.

Presuda bi takođe mogla da olakša državama da pozovu druge države na odgovornost zbog klimatskih pitanja poput zagađenja ili emisija.

“Sud može da potvrdi da neaktivnost u vezi sa klimatskim pitanjima, posebno od strane velikih emitera, nije samo neuspjeh politike već kršenje međunarodnog prava”, rekao je Fidžijac Višal Prasad, jedan od studenata prava koji je lobirao kod vlade Vanuatua u Južnom Tihom okeanu da slučaj iznese pred MSP.

Ova ostrvska država mogla bi da nestane usljed podizanja nivoa mora kao posljedice globalnog otopljavanja.

Iako je teoretski moguće ignorisati presudu MSP-a, advokati kažu da zemlje obično nerado to čine.

“Ovo mišljenje primjenjuje obavezujuće međunarodno pravo, na koje su se zemlje već obavezale”, rekao je Čaudhuri.

Svi zaključci će biti poznati kasnije tokom dana.