Aleksandra Šljivić

ISKUSTVO iz norveške

Spalionice mogu biti rješenje za otpad i proizvodnju energije

Osim standardnih izvora energije, struju bi mogli dobijati spaljivanjem otpada. Beranac Predrag Tomović koji je u Norveškoj uspio upravo zahvaljujući kvalitetnom upravljanju otpadom kaže da bi na nivou cijele zemlje bile dovoljne tri spalionice. Iz gradskog preduzeća Deponija već imaju spremnu ideju samo im je potrebna pomoć države.

Crna Gora je sada na prekretnici. Hoće li početi da upravlja otpadom na održiv način, ili tapkati u mjestu i rizikovati da ne odgovori adekvatno na zahtjeve koji se odnose na poglavlje 27. Beranac Predrag Tomović donosi primjere iz norveškog Lilehamera. Pred Crnom Gorom je, kaže, rješenje - samo treba da zna šta hoće. 

“Mi imamo spalionice otpada na centralnom dijelu Norveške imamo oko 300.000 stanovnika, jedna spalionica, to je otpad koji ne može da se reciklira, takozvanog resta. Crna Gora ima 600.000 stanovnika, dovoljno bi bilo dvije spalionice za čitavu državu”, kaže Predrag Tomović, koji je dio tima fabrike „Glor” u Lilehameru.

Tomović kaže i da Crna Gora mora da se oslobodi otvorenih deponija kao što je to učinilia Norveška kada ih je zakonski zabranila 2009.

“To je veliki problem za Crnu Goru, velika investicija, veliki posao zatvoriti te male divlje deponije ima mnogo da se radi posao nije lak, znam po nama koliko smo truda i sve uložili da budemo gdje smo sad”, kaže Tomović.

U gradskom preduzeću Deponija kažu da već planiraju kako od otpada da stvore energiju.

“Količina koja trenutno dolazi na deponiju Podgorice je dovoljna da se izgradi jedno postrojenje, jedna  spalionica i da proizvodimo električnu energiju u vrijednosti za 15.000 domaćinstava”, kaže izvršni direktor gradskog preduzeća Deponija Aleksandar Božović.

Prije toga međutim, društvo mora da nauči da reciklira, a država da pomogne, poručuje Božović.

 “U ovom trenutku imamo 17 od 24 komunalna preduzeća  u velikom finansijskom problemu. Mora država i opštine da stanu iza svega toga kako bi preduzeća bila rentabilna i obezbijede infrastrukturu za građane odnosno da postoje posude za odvajanje otpada. Onog trenutka kada budu postojale posude tek od građana možemo da zahtijevamo nešto “, kaže Božović.

U međuvremenu, Božović upozorava da će sanitarna kada biti puna za najkasnije sedam godina i da do tada nadlženi moraju pronaći rješenje. Možda je upravo spalionica jedno od njih.