- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekologija
03. 11. 2024.
19:53 >> 19:53
2
Čitaj mi:
GARIĆ
"Neophodna jasna strategija za rješavanje problema plastičnog otpada"
Ako znamo da prosječan Crnogorac potroši dvije kese dnevno, jasno je da će zabrana laganih plastičnih kesa pomoći da značajan procenat ne završi u prirodi. Ipak, problem plastičnog otpada se ne može riješiti na ovaj način, ocjenjuju sagovornici Dnevnika, već je Crnoj Gori neophodna jasna strategija i plan kako da riješi problem tolike količine nerecikliranog otpada.
Desetak dana otkako je zabranjena upotreba plastičnih kesa, prilikom odlaska u trgovinu građanima i dalje nije jasno koje su dozvoljene, a koje nisu.
Zbunjenost građana je opravdana jer oko ovog zakona nisu upućeni ni oni koji treba da ga sprovedu.
“Mi smo u suštini sproveli, odnosno usvojili još jedan zakon bez adekvatnih mehanizama pripreme i potentnosti da ova država to sprovede na djelu i mi ostajemo još uvijek na toj listi među top 10 zemalja sa najnižom reciklažom, u rangu sa nekim zemljama centralne Afrike”, kaže urednik redakcije za ekologiju TVCG Danijel Garić.
U podgorickoj firmi koja je najveći uvoznik svih vrsta ambalaža za crnogorsko tržiste kažu da između ekološki prihvatljivih proizvoda i plasticnih kesa, građani se prije odlučuju za jeftinije.
“Plastična kesa nešto što je izdržljivije, nešto što je, da kažem, ovaj,jednostavnije za upotrebu, može se koristiti više puta, papirna kesa takođe, ali ona ima svoj neki vijek trajanja”, objašnjava direktor firme za uvoz ambalaže i kesa Vladimir Miljanić.
Iako deblju, plastičnu kesu građani sada plaćaju tri puta skuplje nego ranije, ali trgovci plaćaju dodatne naknade državi.
“Trgovački lanci, prodavci, oni jednostavno nemaju zaradu na tim kesama, maltene, iz našeg iskustva najveći broj njih prodaje kese onoliko koliko su ih platili zajedno sa uključenim svim tim nametima. Tako da je to nešto otprilike što je nekakav generalan trošak doveo do ovih, da kažem, konačne cijene kese”, kaže Miljanić.
Imajuci u vidu navike Crnogoraca da dnevno trose dvije kese, jasno je da ozbiljan procenat neće završiti u prirodi. Ipak ne rješava se glavni problem.
“Mi nemamo krucijalne strategije. Mi imamo Zakon o upravljanju odpadom, ali nemamo nacionalnu strategiju. Mi nemamo brojne druge šire zakonske okvire koji treba da daju jasne definicije šta ova zemlja planira da radi. Prva ekološka zemlja svijeta sa tolikom količinom nerecikliranog odpada”, kaže Danijel Garić.
A bolje ceger nego kesa, shvaticemo. Samo treba vremena.
Možda u odvikavanju kazne pomognu. Na terenu trzisna inspekcija kontroliše da li se izdaju deblje ili lagane zabranjene kese na kasi i napisala četiri kazne koje su trgovce kostale četiri hiljade eura.
Коментари2
Остави коментар