A.J.

UNDP

"Nacionalni plan prilagođavanja klimatskim promjenama jedan od ključnih dokumenata"

Prilagođavanje klimatskim promjenama zahtijeva saradnju i koordinaciju svih društvenih aktera, poručeno je na regionalnoj radionici koju je organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori.

Kako je saopšteno, nacionalni plan prilagođavanja na klimatske promjene (NAP) za Crnu Goru, čija je izrada u završnoj fazi, ključni je dokument u ovoj oblasti i putokaz za neophodne akcije i mjere na putu ublažavanja posljedica klimatskih promjena.

Dvodnevna radionica okupila je u Podgorici predstavnike i predstavnice kancelarija UNDP-a i nacionalnih partnera zaduženih za izradu NAP-a iz devet zemalja – Albanije, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Jermenije, Kazahstana, Kirgistana, Srbije i Turkmenistana.

"Klimatske promjene nepovratno mijenjaju planetu i ozbiljno ugrožavaju zdravlje ljudi i ekosistema, ekonomiju i prirodne resurse. Suočavanje sa jednom od najvećih prijetnji današnjice znači izgradnju otpornosti prilagođavanjem na neizbježne promjene i preduzimanjem koraka za zaštitu naše budućnosti. Stoga je izrada nacionalnih planova prilagođavanja među prioritetnim aktivnostima zemalja regiona Evrope i Centralne Azije, uključujući i Crnu Goru, koju podržava UNDP", navodi se u njihovom saopštenju. 

U Crnoj Gori je u toku javna rasprava o ovom značajnom dokumentu.

Proces razvoja NAP-a, koji podržavaju Vlada Crne Gore i Zeleni klimatski fond (GCF), podrazumijeva nekoliko ključnih faza: detaljnu analizu uticaja klimatskih promjena, definisanje najranjivijih sektora i najugroženijih grupa stanovništva, uključivanje relevantnih partnera, definisanje ambicioznih, ali realnih ciljeva i mjera prilagođavanja klimatskim promjenama i, na kraju, usvajanje NAP-a za Crnu Goru.

Kako ističu, procjena uticaja klimatskih promjena pokazuje da su u Crnoj Gori riziku najviše izložena četiri sektora – poljoprivreda, voda, zdravlje i turizam. Zato će ovaj dokument, kada bude usvojen, pružiti jasne smjernice za suočavanje sa izazovima koje donose klimatske promjene i oobezbjeđivanje održivosti za naredne generacije.

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, istakla je da je ono što ovaj proces čini drugačijim to što je fokus na procesu planiranja, umjesto na razvoju jednog dokumenta.

“Kao rezultat ovog procesa, razvijen je sveobuhvatan NAP, osigurani mehanizmi koordinacije i postavljene jasne smjernice za reviziju i poboljšanje NAP-a tokom njegovog desetogodišnjeg trajanja. Ovaj plan će omogućiti Crnoj Gori da se efikasno prilagodi izazovima klimatskih promjena i osigura održivi razvoj za sve naše građane. Nalazimo se na kritičnoj prekretnici i vrijeme je za akciju. Proaktivnim prilagođavanjem i smanjenjem emisija možemo zaštititi našu ekonomiju, životnu sredinu i zajednice. Radimo svi zajedno – Vlada, privatni sektor, nevladine organizacije, građani i građanke – kako bismo uložili u budućnost Crne Gore i održivi razvoj”, istakla je Paniklova.

Tokom radionice je istaknut značaj koordinisanog djelovanja, jer NAP-ovi nijesu samostalni dokumenti, već moraju biti povezani i sa Nacionalno utvrđenim doprinosima (NDC) – obavezom smanjenja emisija gasova staklene bašte. Kako je poručeno, prilagođavanjem postajemo manje ranjivi na klimatske uticaje, što nam omogućava da usmjerimo napore u ublažavanje klimatskih promjena, a resurse ka obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti i održivim praksama.

“Integracija NAP-ova sa NDC-ima stvara holističku strategiju koja se bavi osnovnim uzrokom klimatskih promjena, istovremeno nas pripremajući za njihove posljedice. To je situacija u kojoj smo svui na dobitku. NAP nije spisak želja, već lista mjera podložna promjenama – primjena plana pokazaće koje će biti uklonjene, a koje dodate. Na ovaj način kreiramo proces kontinuiranog učenja i priliku za razvoj”, poručio je Borko Vulikić, menadžer portfolija za oblasti klimatskih promjena i biodiverziteta u UNDP-u Crna Gora.

Iz UNDP-a je saopšteno da ovaj događaj još jedan značajan korak UNDP-a u Crnoj Gori na putu prema jačanju regionalne saradnje i obezbjeđivanja platforme za razgovor i razmjenu iskustava o pitanjima ključnim za dostizanje Ciljeva održivog razvoja.

Unapređenje znanja i kapaciteta zemalja koje učestvuju u procesu prilagođavanja na klimatske promjene ključno je, navode, u trenutku kada do ispunjavanja Agende 2030 preostaje tek šest godina.