[ Tufik Softić ]

UDRUŽENjE PRERAĐIVAČA PLAV

Kako su u srcu NP Prokletije građene hidroelektrane

Udruženje drvoprerađivača iz Plava zatražilo je da se preispita ko je i pod kojim okolnostima prije sedam godina dozvolio da se u srcu Nacionalnog parka „Prokletije“ u cijevi stave tri rijeke pitke vode i izgrade dvije male hidrocentrale.

Iz ovog udruženja građana Portalu RTCG su kazali da je to nečuven slučaj u svijetu i da predstavlja najveći ekološki zločin koji je napravljen u Crnoj Gori. "Ako je već pod problematičnim okolnostima proglašen Nacionalni park Prokletije 2009. godine, mi postavljamo pitanje kako je neko mogao da izda dozvolu za izgradnju malih hidrocentrala u srcu tog nacionalnog parka", kažu u Udruženju drvoprerađivača Plav.

Oni podsjećaju da je te godine firmi "Kronor" iz Podgorice neko dao koncesije za gradnju malih elektrana na tri rijeke koje izviru u srcu nacionalnog parka.

"To su rijeke Hridska i Babinopoljska iz kojih je voda dovedena do jedne hidrocentrale, kao i treća rijeka, Treskavička, na čijim vodama je izgrađena druga hidrocentrala", pričaju u ovom udruženju.

Oni objašnjavaju da su vodozahvati u strogoj zoni Nacionalnog parka Prokletije, a zatim su te rijeke cijevima u dužini od više kilometara dovedene do mašinskih postrojenja, odnosno malih hidrocentrala, koje se nalaze u takozvanoj zoni zaštite nacionalnog parka.

"To su planinske i pitke rijeke, a cijevi su od azbesta. To, međutim, više nije ni bitno. Pitanje je kako je neko dozvolio da se izvode radovi u zoni nacionalnog parka? Kako je teška mehanizacija ušla u Nacionalni park Prokletije i ostavila za sobom tragove kao da je pala atomska bomba", kažu plavski droprerađivači.

Prema njihovim riječima, u to vrijeme su vršene i mnoge malverzacije oko imovinsko pravnih odnosa, na dionici kuda su postavljani stubovi za potrebe ovih malih elektrana.

"Mi znamo da je u Crnoj Gori izgrađeno dosta malih elektrana, ali nismo čuli za ovakav primjer. Zato i tražimo da se čitav postupak izdavanja koncesija i izdavanja saglasnosti za gradnju malih elektrana u nacionalnom parku preispita, od lokalnog nivoa, odnosno tadašnjeg rukovodstva nacionalnog parka i lokalnih vlasti u Plavu, do vrha države koja sebe naziva ekološkom", ističu u ovom udruženju.

Udruženje drvoprerađivača Plav smatra da sve što je učinjeno u to vrijeme predstavlja organizovani kriminal.

"Ako preispitujemo odluke bivših vlasti kada se radi o malim elektranama, onda problem malih hidrolektrana u srcu Nacionalnog parka Prokletije treba da bude na prvom mjestu. Sada kada nekom kažete ko dođe sa strane da je sve to urađeno, svako normalan će postaviti pitanje kako je to moglo da se uradi. Zato mi tražimo da se čitav slučaj ektuelizuje i da vidimo da li te male hidrocentrale mogu da ostanu tu gdje jesu", kažu plavski drvoprerađivači.

Oni podsjećaju da je samo građanskim aktivizmom koji je uslijedio nakon toga spriječeno da se na području plavske opštine izgradi još nekiliko hidrocentrala i zarobe još tri rijeke, Komarača, Đurička i Murinska.

Prema nešto ranijim podacima iz centralnog registra, vlasnik firme Kornor je kompanija Kroling. Vlasnik te kompanije bio je Željko Mišković, dok su po deset procenata imali Normal kompani i Mont hidro. Vlasnik Normala je bio Željko Burić, a Mont Hidra Predrag Bajović, šura nekadašnjeg premijera Igora Lukšića.

Iz Udruženja drvoprerađivača iz Plava naglašavaju da ove dvije male hidroelektrane, koje su pravljene pod sumnjivim okolnostima, u vrijeme kada je donešeno mnogo odluka u državnom parlmentu koje su se kosile sa Ustavom Crne Gore, vlasnicima donose veći prihod od budžeta plavske opštine. 

"Lokalna zajednica je pretrpjela samo štetu, a koristi nema nikakve, osim pojedinca. Zato i tražimo da se sve ponovo stavi pod lupu", ističu plavski droprerađivači.