- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekologija
11. 02. 2023.
10:23 >> 10:17
HRVATSKE ZELENE ORGANIZACIJE
Povećati iznos povratne naknade za ambalaže
Minimalna vrijednost povratne naknade za ambalažu u Hrvatskoj trebalo bi iznosi najmanje 0,10 eura, kako bi se osigurao visok nivo prikupljanja i maksimalna količina materijala za recikliranje u lokalnoj industriji, najavili su danas iz hrvatskog udruženja Zelena akcija.
Organizacije za zaštitu životne sredine, koje su dio Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj, zajedno s platformom Reloop i mrežom “European Environmental Bureau” ističu kako je potrebno unaprijediti postojeći model kružne ekonomije u Hrvatskoj i povećati nadoknadu za povratne ambalaže.
Sistem povratne naknade uveden je u ovoj zemlji 2006. godine za ambalaže koje sadrže pića, čime je stvoren model odvojenog prikupljanja otpada. On garantuje veću stopu prikupljanja otpadne ambalaže i omogućava kvalitetnu sirovinu za recikliranje plastike.
Organizacije smatraju da je, s obzirom na to da je od početka ove godine u Hrvatskoj zvanična valuta euro, Hrvatska postala zemlja sa najnižim iznosom povratne naknade u Evropskoj uniji, te da se mora prilagoditi briselskom standardu.
“Iznos od 50 lipa sada iznosi tek 0,07 eura, što je najniži iznos povratne naknade u EU. U Finskoj, zavisno od veličine ambalaže i materijalu, iznos varira između 0,10 i 0,40 eura dok je u Njemačkoj i Holandijii 0,25 eura”, ističu iz Zelene akcije.
Udruženja smatraju da iznos od sedam centi ne predstavlja dovoljno snažnu motivaciju za povrat takve vrste ambalaže i naglašavaju da se povratna naknada pokazala ključnim mehanizmom u modelima sakupljanja ambalažnog otpada, budući da dovoljno visok iznos može stvoriti snažnu finansijsku motivaciju za potrošače.
Ekološke organizacije su pozvale nadležno Ministarstvo i na proširenje sistema, predloživši da obuhvati i jednokratnu ambalažu pića veću od tri litra, kao i drugu ambalažu tečnih jestivih proizvoda, tečnih kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čišćenje.
Zaključuju da bi takav sistem povratne naknade garantovao veću stopu povrata otpadne ambalaže, te da bi veća naknada garantovalajoš veći povrat i pozitivno uticala na ekonomiju države.
Коментари0
Остави коментар