Veronika Simon (ARD)  [ DW ]

27. 04. 2025. 08:49

Ko bi rekao: gradske ptice šarenije od rođaka u prirodi

U gradskom okruženju ptice sa određenim bojama imaju prednost – to je uobičajena teorija u biologiji. Ali do sada se nije tačno znalo koje su boje „tipične za grad", a koje „tipične za prirodu". Međunarodni istraživački tim prvi put je to sada obimno proučio.

Dosad su istraživači uglavnom polazili od pretpostavke da su ptice u gradu manje šarene.

„Na primjer, primijećeno je da životinje na selu imaju živopisnije boje od životinja iste vrste koje žive u gradu", objašnjava Kaspar Delhej, biolog koji radi za Maks Plank institut za biološku inteligenciju u Zivezenu i Martinsridu u Bavarskoj. Ova razlika među pticama iste vrste mogla bi, na primjer, da potiče od raznovrsnije ishrane u prirodi.

„Takođe je primijećeno da vrste koje se dobro snalaze u gradu često imaju sivo ili crno perje", kaže biolog. Zbog toga se pretpostavljalo da je sastav ptičjih vrsta u gradu u celini manje šaren nego u prirodnom okruženju. „Ali to do sada niko nije ispitao u većem obimu."

Dosadašnja teorija je opovrgnuta

Delhej i međunarodni tim istraživača sada su to nadoknadili. U prvom koraku sastavili su bazu podataka sa više od dvije hiljade vrsta ptica iz cijelog svijeta i njihovim bojama perja. Te podatke su analizirali u odnosu na stanište ptica – dakle, da li žive u gradovima, njihovoj okolini ili na selu.

Pri tome se nisu bavili promjenama kod pojedinačnih ptičjih vrsta kada se one prilagode životu u gradu – dakle, nisu ispitivali, na primjer, po čemu se jedna sjenica sa sela razlikuje od gradske sjenice. Umjesto toga, tragali su za opštim tendencijama: Koje se boje češće javljaju i u kojim sredinama? Svoja otkrića sada su objavili u stručnom časopisu Ecology Letters.

I oni su, naravno, pronašli mnogo crnih i sivih ptica u gradovima. Ali, kako kaže Delhej:

„Po vrsti gledano, ptice u gradu u prosjeku imaju više boja nego ptice koje se ne nalaze u gradovima." Dakle, vrste koje se pojavljuju u gradu imaju u prosjeku više različitih boja od onih koje se ne mogu prilagoditi životu u gradu. Osim crne i sive, posebno se isticala plava boja, koja se u gradovima javlja češće.

Manje neprijatelja – šarenije boje

To što različite boje mogu biti prednost u gradu i na selu djeluje uvjerljivo Bernhardu Misofu, direktoru Lajbnic instituta za analizu promjena biodiverziteta u Bonu:

„U gradu imamo mnogo betona, potpuno drugačije kolorite, i mnogo manje ‘zelenila'. Istovremeno, imamo i znatno manje grabljivica i drugih životinja koje love male pjevačice."

To bi pticama omogućilo da budu šarenije. Jer, ko je šaren – više upada u oči. A to može biti prednost – jer upečatljive boje primjećuju i pripadnici iste vrste. To, na primjer, pomaže u traženju partnera. Misof nije učestvovao u studiji, ali smatra da su rezultati pouzdani – i važni:

„Ispostavilo se da u gradu nedostaju ptice smeđih boja. I time se spektar raznolikosti boja ptičjih vrsta u gradu pomjera u odnosu na vrste koje se javljaju van urbanih područja."

Vrabac se nije snašao

Izgleda da smeđe ptice imaju problem u gradu – to je najjasniji rezultat studije. A to bi moglo da bude povezano s tim što mnoge smeđe ptice gnijezda prave na zemlji ili se kreću po kori drveća. Ne uspijevaju lako da se prilagode životu u gradu.

Čak ni vrabac, „tipična" gradska ptica, nije zaista uspješan u velikim gradovima, kaže Misof.

„Zaista je impresivno koliko se broj vrabaca smanjio." Vrapci su vjerovatno bili klasičan dio seoskih i manjih gradskih životnih sredina. „Tamo su mogli dobro da se snađu. Ali u našim velikim gradovima i urbanim sredinama više nisu toliko prisutni."

Podaci pokazuju razlike – ali ne nude objašnjenje

Ako se gradske sredine i dalje budu širile, onda će vrste ptica koje se u njima dobro snalaze imati prednost, smatra Misof iz Lajbnic instituta za analizu promjena biodiverziteta. „A ptičje vrste koje se ne snalaze dobro u urbanom okruženju – imaće problem."

Zašto tačno neka vrsta može dobro da živi u gradu i kakvu ulogu pri tome igra boja njenog perja, ni najnovija studija Kaspara Delheja i njegovog istraživačkog tima ne može da pokaže.

„Podaci kojima trenutno raspolažemo ne omogućavaju nam da objasnimo mehanizme iza tih razlika." Ali to što se razlike uopšte vide u ovom obliku bilo je iznenađenje za tim: „Raspodjela boja i razlike između grada i prirodnog okruženja potpuno su drugačije nego što smo očekivali."