M.V. [ Euronews ]

"Za tango je potrebno dvoje": Koliko su predlozi za mir u Ukrajini prihvatljivi Moskvi i Kijevu?

Predsjednik SAD Donald Tramp sastao se sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim uoči sahrane papa Franje u Vatikanu. Zelenski je potom izjavio da su razgovarali o “potpunom i bezuslovnom prekidu vatre”, kao i trajnom miru u Ukrajini. Dodao je i da ovaj “simboličan sastanak” sa Trampom može da postane “istorijski” ukoliiko se postignu zajednički rezultati.

S druge strane, specijalni izaslanik Donalda Trampa, Stiv Vitkof, sastao se s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi radi mirovnih pregovora o Ukrajini. Razgovarali su o mogućnosti direktnih pregovora između Rusije i Ukrajine. Prema riječima očevidaca, pregovori su bili konstruktivni. U međuvremenu, isplivali su na površinu detalji američkog i evropskog mirovnog predloga koji sa sobom donose različite uslove.

Nakon tromjesečnih obećanja Donalda Trampa da su Ukrajina i Rusija blizu postizanja dogovora, rusko bombardovanje Kijeva podsjetilo je svjetsku javnost da je rat još u toku. Evropske zemlje i Ukrajina su u zadnji čas odložile sastanak u Londonu nakon što je državni sekretar SAD Marko Rubio otkazao prisustvo, okrenuvši se ka Moskvi.

"Ovaj rat se može okončati. Obje strane samo treba da pristanu na to. Pokazali smo im put naprijed. Razgovarali smo o tim idejama. Imali smo dobar sastanak. Biće dobrih sastanaka i tokom vikenda. Pokazali smo im ciljnu liniju. Potrebno je da obje strane kažu 'da'. Ali ono što se dogodilo, ti raketni napadi, trebalo bi da podjseti sve zašto ovaj rat mora da se završi“, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.

U medijima su izašli američki i evropski predlozi mira koji se razlikuju u vise tačaka. Volodimir Zelenski je više puta naveo da se Ukrajina nikad neće odreći izgubljenih teritorija, članstva u NATO-u i redukovanja vojnih kapaciteta.

"Ukrajina pravno ne priznaje okupaciju Krima. O tome nema razgovora. To je van okvira našeg Ustava. To je naša teritorija, teritorija naroda Ukrajine. Ne možemo samo reći ‘Zašto da ne?’ To se neće dogoditi. Čini mi se da smo to već jasno rekli za svaku drugu okupiranu teritoriju, a ja sam to izjavio kao predsjednik“, istakao je Zelenski.

U etar je izašla ideja o ukidanju desetogodišnjih sankcija koje ipak nijesu spriječile Rusiju u ispunjavanju svojih ciljeva. Rat u Ukrajini je doveo do približavanja Rusije sa Kinom i zemljama trećeg svijeta što je situacija koju Bijela kuća najmanje želi.

"Danas naše iskustvo u vođenju specijalne vojne operacije, kako u pogledu taktike tako i tehničkog razvoja naoružanja, bez ikakvog preuveličavanja proučavaju sve vojske svijeta, lideri globalne industrije oružja i visokotehnološke kompanije. Moramo biti korak ispred, kao što smo to u više navrata uspješno činili u poslednje vrijeme, i siguran sam da će tako biti i ubuduće", navodi Putin.

Donald Tramp je prethodnih dana, uprkos provokativnim potezima obe strane, insistirao na postizanju mira. Takođe je iskoristio priliku da odgovornost za trenutne okolnosti, poput potencijalnog prepuštanja ukrajinskih teritorija, prebaci na svoje prethodnike, Baraka Obamu i Džoa Bajdena.

"Pa, sve je u redu. Vidite, ja samo želim da se rat završi. Nije mi važno da li su oboje srećni, važno je da oboje potpišu sporazum. Nemam favorite. Ne želim da imam favorite. Želim da se postigne dogovor. Želim da spasimo živote. S tim u vezi, trenutno trošimo stotine milijardi dolara zbog Bajdena", izjavio je Tramp.

Uprkos bombastičnim izjavama Bijele kuće i pokerskog izraza između Ukrajine i Rusije, mirovni proces ipak ide u određenom pravcu. I dok evropska Koalicija voljnih ne može da se odluči da li želi da pristupi stolu, Vašington požuruje dvije strane, kako bi mogao da započne novu igru.

I dok se Trampov tim pozicionira kao posrednik u budućem mirovnom sporazumu, istraživač studija bezbjednosti Nikola Vujinović ističe da su ponude koje su na stolu znatno različite – kako po sadržaju, tako i po realnim dometima.

"Ključne tačke američkog predloga su upravo ono što Rusija želi – priznanje Krima kao dijela Ruske Federacije i garancije da Ukrajina neće ući u NATO", ocjenjuje za Euronews Srbija Vujinović.

Prema njegovim riječima, taj predlog je vjerovatno prihvatljiv za Moskvu, ali ostaje pitanje koliko će Tramp moći da ubijedi Ukrajince da ga prihvate.

"Dovoljno je da Sjedinjene Američke Države obustave vojnu pomoć na nekoliko dana da bi Kijev bio prinuđen da razmisli o toj ponudi“, smatra Vujinović.

U odgovoru na američku inicijativu, evropske zemlje predstavile su svoj kontrapredlog, koji, prema Vujinoviću, djeluje više kao politička reakcija nego ozbiljna osnova za pregovore.

"Predlog Evropske unije ne nudi apsolutno ništa Rusiji. On ne predviđa nikakve teritorijalne ustupke, a sankcije bi bile ukinute uz mogućnost da se vrate kad god“, objašnjava Vujinović.

Takođe, kako dodaje, "evropski predlog sadrži i bezbjednosne garancije za Ukrajinu po modelu člana 5 NATO sporazuma, čime bi Ukrajina faktički bila članica NATO i bez formalnog članstva“.

U Kijevu i dalje preovladava stav da nema odricanja od teritorije, ali se u javnosti sve češće pojavljuju disonantni tonovi. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da bi Ukrajina možda morala da se odrekne određenih teritorija, što Vujinović tumači kao "početak političkog repozicioniranja“ pred moguću smjenu vlasti.

"Mislim da je to pokušaj pozicioniranja Klička kao kandidata koji bi mogao biti prihvatljiv Trampovoj administraciji. On se očigledno preporučuje kao alternativni lider u postratnoj fazi“, navodi on.

Stiv Vitkof, koji je četvrti put posjetio Moskvu kao Trampov izaslanik, prema riječima sagovornika Euronews Srbija, ima drugačiji stil od tipičnih američkih diplomata.

"On ne dolazi iz bezbjednosnog ili političkog establišmenta, već iz poslovnog okruženja i ima fleksibilniji, pragmatičniji pristup. Mislim da je upravo zato ruska strana razgovore sa njim ocijenila kao konstruktivne“, kaže Vujinović.

Samo dan uoči Vitkofove posete, u Moskvi je ubijen general Jaroslav Moskalik, što je drugi atentat na visoke ruske vojne zvaničnike u nekoliko mjeseci. Rusija je za atentat okrivila Ukrajinu, ali analitičari vjeruju da taj incident neće zaustaviti diplomatske napore.

"Očigledno postoje elementi unutar Kijeva koji žele da miniraju pregovore, ali mislim da je Kremlj previše iskusan da bi dozvolio da jedan atentat zaustavi cio proces. Ako je ponuda na stolu zaista ona koju prenosi Vitkof, jasno je da Rusija ima interes da ostane u pregovorima“, zaključuje Vujinović.

Smatra da bi upravo ovaj trenutak mogao otvoriti vrata za širu diplomatsku platformu.

"Ako bi se u proces uključili i Kina i BRICS, kroz, recimo, angažman predsejdnika Sija, dobili bismo pregovaračku strukturu koja bi mogla da vodi ka multipolarnom svjetskom poretku – možda pravednijem od onog koji trenutno poznajemo“, ocjenjuje on.