Данијел Гарић

ISTRAŽIVANjE POKAZALO ZABRINjAVAJUĆE TRENDOVE

Snijeg na Arktiku zamjenjuje kiša

Od oktobra 2021. do septembra 2022. godine zabilježena je treća najvlažnija godina u protekle 72, stoji u procjeni u Arktičkom izvještaju za 2022. godinu.

Na Arktiku umjesto snijega sve češće pada kiša, ključni su rezultati istraživanja koje je sproveo univerzitet na Aljasci Ferbanks, ustanovivši statistički značajno povećanje padavina od 10 do 15 odsto od 1950. godine.

Istraživanje je pokazalo da kiše ima više tokom svih godišnjih doba, a da je trend posebno zapažen na obodima Arktika gdje su temperature najviše.

Od oktobra 2021. do septembra 2022. godine zabilježena je treća najvlažnija godina u protekle 72, stoji u procjeni u Arktičkom izvještaju za 2022. godinu, godišnjoj publikaciji američke Nacionalne administracije za okeane i atmosferu (NOAA).

Ovo je dokument koji poslednjih 17 godina prikazuje klimatske uticaje na polarnom sjeveru, regionu sa najbržim zagrijavanjem na Zemlji. Prati ključne arktičke indikatore, ili "vitalne znakove", a ove godine su padavine dodane na ovu listu prvi put.

“Nedovoljan broj meteoroloških stanica za praćenje na Arktiku, posebno iznad okeana, uvijek je otežavao procjenu nekih vremenskih trendova. Ali, uzimajući dva nezavisna analitička pristupa, odnosno koristeći podatke koji postoje i globalni klimatski model, sada smo dobili smislenu sliku. Takođe smo posmatrali i trendove obilnih padavina i primijetili neke rekorde padavina upravo prošle godine, objasnio je profesor Džon Volš sa Univerziteta Aljaska Ferbanks.

Dodao je da u većem dijelu Arktika postoje pozitivni trendovi u najjačim jednodnevnim i petodnevnim količinama padavina.

Smrznuta kiša postaje sve veći problem. Drugi najveći grad na Aljasci, Ferbanks, nedavno je doživio pad od 35 mm. Ovakav trend čini puteve opasnijim i stvara poteškoće za ishranu divljih životinja do proljećnog otopljenja. Osim toga, brzo otapanje većih količina sniježnih padavina dovodi do poplava.

„Infrastruktura koja postoji, sistemi za odvodnjavanje u selima i u urbanim područjima su prevaziđeni. Kako se dešavaju nove ekstreme padavine, infrastruktura neće moći da to podnese” ,tvrdi Volš.

Više temperature izazivaju više vlage koja isparava iz okeana, para se taloži i rezultira snijegom ili kišom. Ali više temperature otapaju i pokrivač morskog leda, izlažući više okeane isparavanju, što dovodi do daljih padavina.

„Već imamo otapanje permafrosta i topljenje leda koje će primorati čitave autohtone zajednice da se isele. Osim toga, zagrijavanje vode natjeraće ribu da migrira, pa će se ti efekti preslikati na industriju morskih plodova. Sezone požara će trajati mnogo duže nego ikada. To je slika koju 48 država SAD- a južnije od nas mogu da očekuju u bliskoj budućnosti”, tvrdi profesor Velš.